19/06/2026
Povratak na "SIVU LISTU"
Za kraj mandata, kao da inflacija, pad zaposlenosti i pad fiskalnog prometa nisu bili dovoljni, Trojka je odlučno zakucala još jedan ekser u crni zid bh. privrede: siva lista FATF-a, poznata i kao tzv. „porez na nepovjerenje“.
Nakon što vlasti nisu provele niz međunarodnih preporuka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja kriminala, a koje se prate kroz proces evaluacije MONEYVAL-a, BiH je završila na sivoj listi FATF-a. Posljedice mogu biti sporije i skuplje finansijske transakcije, skuplje finansiranje te dodatno narušavanje reputacije zemlje u očima investitora i međunarodnih finansijskih institucija.
Šta to znači u praksi?
▪️ Kada dijaspora šalje novac u BiH, on danas uglavnom stiže za jedan do dva dana. Sada banke mogu tražiti dodatne provjere, pa bi novac mogao stizati sporije, uz veće bankarske troškove.
▪️ Ako radite za inostranu kompaniju ili ste freelancer, moguće su dodatne provjere međunarodnih uplata i sporije procesiranje transakcija. Također, povećani troškovi transfera mogu uticati na vašu konkurentnost na međunarodnom tržištu rada.
▪️ Ukoliko uvozite robu, banke mogu dodatno provjeravati i usporavati međunarodna plaćanja, što povećava troškove poslovanja. Dio tih troškova mogao bi se na kraju preliti i na cijene proizvoda koje plaćaju krajnji kupci.
▪️ Ukoliko izvozite robu, naplata faktura iz inostranstva mogla bi trajati duže nego ranije, što može značajno uticati na likvidnost poslovanja. Obaveze prema dobavljačima, državi i radnicima ne mogu čekati, a dodatni troškovi i sporiji priliv novca mogu smanjiti konkurentnost domaćih izvoznika.
▪️ Na kraju, siva lista može povećati troškove zaduživanja države, banaka i privrede, jer investitori i finansijske institucije povećan rizik ugrađuju u cijenu kapitala.
Dobro došli u društvo država poput Venecuele, Bolivije, Vijetnama, Južnog Sudana, Konga, Iraka i drugih zemalja koje se trenutno nalaze na sivoj listi.
A dok nas uvjeravaju da trebamo biti zadovoljni jer nismo završili na crnoj listi zajedno sa North Korea, Iran i Myanmar, vrijedi se zapitati koliko su standardi pali kada se kao uspjeh predstavlja činjenica da nismo među najrizičnijim državama svijeta.
To dovoljno govori o stanju u koje su doveli ovu državu, njenu privredu i njene građane.