Državni arhiv Crne Gore

12/06/2026

📜 U Istorijskom arhivu Kotor juče je svečano otvoren svjetski festival pisaca-poliglota „Geoliteratura“, koji je okupio autore iz Crne Gore, regiona, Evrope i Južne Amerike, potvrđujući snagu književnosti, nauke i kulture da povezuju ljude i ideje.

Festival je otvorio direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević koji je tom prilikom istakao značaj ovakvih susreta za kulturni dijalog i međunarodnu saradnju:

„Arhivi nijesu samo mjesta čuvanja dokumenata, oni su riznice kolektivnog pamćenja i neiscrpan izvor inspiracije za naučna istraživanja, nova saznanja i tumačenja istorije, ali i za umjetničko stvaralaštvo. Posebno zadovoljstvo predstavlja činjenica da se ova značajna manifestacija održava u prostoru našeg Istorijskog arhiva, koji brižljivo čuva dragocjene tragove naše prošlosti i svjedočanstva bogate kulturne i istorijske baštine Boke Kotorske i Crne Gore.”

Dodao je da festival „Geoliteratura” predstavlja i izuzetnu priliku za međunarodnu promociju Državnog arhiva Crne Gore, kao i bogate crnogorske pisane kulturne baštine, te da upravo ovakvi susreti stvaraju prostor za razmjenu iskustava, ideja i vrijednosti koje doprinose boljem razumijevanju među narodima i kulturama.

Prvi dan festivala protekao je u znaku promocije portugalskog izdanja Njegoševog epa Lažni car Šćepan Mali, koji su preveli prevodioci Gojko Čelebić i Rodrigo Morais. Prevod ovog djela prvi je na portugalskom jeziku i predstavlja važan korak u međunarodnoj promociji crnogorske književne baštine. Sesiju su održali Gojko Čelebić, Rodrigo Morais, Mikonja Knežević i Olaf Šrader.

10/06/2026

📝Svjetski festival pisaca poliglota „Geoliteratura” održava se od 10. do 14. juna u Kotoru, okupljajući autore, naučnike i stvaraoce iz Crne Gore, regiona, Evrope i Latinske Amerike.

Svečano otvaranje festivala biće održano u četvrtak, 11. juna, u 10 časova, u prostorijama Istorijskog arhiva Kotor, Stari grad br. 318. Skup će otvoriti direktor Državnog arhiva Crne Gore, Danilo Mrvaljević.

Državni arhiv Crne Gore, kroz rad Istorijskog arhiva Kotor, pruža podršku manifestacijama koje afirmišu kulturnu razmjenu i očuvanje kulturne baštine.

Organizator Svjetskog festivala pisaca poliglota „Geoliteratura” je autorski tim Izdavačke kuće „Boka F”, na čijem čelu se nalazi pisac i reditelj dr Gojko Čelebić.

09/06/2026

📚U Multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija na Cetinju održana je promocija monografije „Istorija crkve“ autorke dr sc. Lenke Blechove Čelebić, u izdanju Državnog arhiva Crne Gore i izdavačke kuće Boka F.

📝Monografija donosi sveobuhvatan prikaz istorije zapadne i pravoslavne crkve, sa posebnim fokusom na prostor Boke Kotorske. Nastala je na temelju višegodišnjih istraživanja arhivske građe iz Crne Gore, Vatikana, Češke, Poljske i Austrije, pružajući dragocjene uvide ne samo u razvoj crkvenih institucija, već i u šire društvene i kulturne procese.

🎤Govoreći o svom djelu, autorka je istakla da knjiga predstavlja priču o crkvi iznutra, kroz prikaz života i djelovanja crkvenih zvaničnika, ali i priču o crkvi spolja, kroz njenu povezanost sa društvom i istorijskim okolnostima. Kako je naglasila, istorija crkve istovremeno je i istorija ideja, religije i društva u cjelini.

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević ocijenio je da je riječ o kapitalnom djelu zasnovanom na autentičnim istorijskim izvorima, naglašavajući značaj njegovog objavljivanja i predstavljanja javnosti u vremenu kada su naučno utemeljena istraživanja od posebne važnosti za razumijevanje prošlosti.

09/06/2026

📝Međunarodni dan arhiva obilježava se 9. juna, na osnovu odluke donijete na Godišnjoj skupštini Međunarodnog arhivskog savjeta (ICA) 2007. godine.

Deveti jun zauzima posebno mjesto u istoriji arhivske profesije, budući da je upravo na taj dan 1948. godine, pod okriljem UNESCO-a, osnovan ICA, s ciljem podsticanja međunarodne saradnje i unapređenja arhivske profesije širom svijeta.

Arhivi imaju nezamjenljivu ulogu u očuvanju pamćenja čovječanstva, identiteta zajednica i istorije generacija. Oni svjedoče o vremenu, ljudima i događajima, čuvajući tragove prošlosti kao temelj razumijevanja sadašnjosti i budućnosti.

Kao institucija posvećena zaštiti i očuvanju kulturno-istorijskog nasljeđa, Državni arhiv Crne Gore pridružuje se obilježavanju ovog značajnog datuma, potvrđujući svoju misiju u službi pamćenja, znanja i dostupnosti istine.

05/06/2026

03/06/2026

U duhu obilježavanja dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore i sa posebnim poštovanjem prema dokumentima koji svjedoče o kontinuitetu naše državnosti, danas je na Cetinju, u multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija, predstavljen projekat Državnog arhiva Crne Gore „Arhiv u javnom prostoru – Čuvajući arhiv, čuvamo Crnu Goru“.

Na događaju je premijerno prikazan i dokumentarno-promotivni video nastao tokom realizacije projekta.

Tokom maja, simoblično u čast jubileja, na 20 lokacija širom Crne Gore, građani su imali priliku da kroz izložbene postavke nekih od najznačajnijih dokumenata crnogorske istorije, kao i performativni program realizovan na Cetinju, u Baru i Podgorici, ostvare neposredan susret sa istorijom kroz autentična svjedočanstva o državnosti, identitetu i kolektivnom pamćenju Crne Gore.

Autor i rukovodilac projekta, direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević, naglasio da je ovaj projekat otvario novo poglavlje u načinu na koji se arhivska građa predstavlja i doživljava u javnosti.

„Državni arhiv Crne Gore napravio je istorijski iskorak. Obilježavajući dvije decenije od obnove nezavisnosti, željeli smo da kroz autentična dokumenta, koja su zapis našeg trajanja, prikažemo nesalomljivi kontinuitet crnogorske državnosti. Po prvi put smo iznijeli naše najdragocjenije blago izvan tišine depoa i donijeli ga tamo gdje ono istinski živi i pripada - među građane. Naša vizija je bila da transformišemo percepciju Arhiva, jer Arhiv nije samo nijemi čuvar vrijednih dokumenata, već živi temelj našeg identiteta i nezaobilazan putokaz za razumijevanje savremenog društva“, kazao je Mrvaljević.

Predstavljanje projekta i video materijala upriličeno je na dan kada je prije dvadeset godina donesena Deklaracija nezavisne Republike Crne Gore, čime je na simboličan način zaokružena priča o očuvanju istorijskog nasljeđa, kulture sjećanja i kontinuiteta crnogorske državnosti.

02/06/2026

Manifestacija Neđelja arhiva 2026 obilježena je izuzetno bogatim programom, tim DACG realizovao je preko 100 aktivnosti na teritoriji cijele Crne Gore, posvećenih promociji arhivske djelatnosti i očuvanju kulturne baštine naše države. 🇲🇪

01/06/2026

U okviru Neđelje arhiva, Arhivski odsjek za istoriju radničkog pokreta u Podgorici posjetili su predstavnici Istorijskog instituta Crne Gore.

Posjeti su prisustvovali direktor Instituta dr Radenko Šćekić, istoričari dr Žarko Leković, Filip Vučetić i Filip Vešović, dok su ispred Državnog arhiva Crne Gore prisutni bili zamjenik direktora Dragoslav Bojović i načelnica Arhivskog odsjeka za istoriju radničkog pokreta Biljana Drašković.

Susret je bio prilika za razmjenu iskustava u radu, razgovor o dosadašnjoj saradnji, ali i podsjećanje na brojne lijepe trenutke i ljude koji su obilježili prethodne periode. Poseban značaj ovom susretu daje činjenica da je Arhivski odsjek za istoriju radničkog pokreta dugi niz godina bio organizacioni dio Istorijskog instituta Crne Gore.

U prijateljskoj i kolegijalnoj atmosferi još jednom je istaknuta važnost saradnje institucija koje se bave očuvanjem istorijskog pamćenja, naučnim istraživanjem i zaštitom arhivske građe.

31/05/2026

Peti dan Neđelje arhiva kroz foto-priče 📸

29/05/2026

U izložbenom prostoru Istorijskog arhiva, pred većim brojem poštovalaca arhiva, zaljubljenika u istoriju i kulturu grada, a u sklopu manifestacije “Neđelja arhiva” prof. dr sc. Ivan Majnarić sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu održao je naučno-stručno predavanje “Kotor u doba uspostave mletačke vlasti – odjeci u sudsko-notarskim spisima 1418–1421”

Predavanje je analiziralo integraciju Kotora u mletački Stato da Mar 1420. godine, u okviru šireg procesa obnove mletačke vlasti nad istočnom jadranskom obalom u prvoj polovini 15. stoljeća. Na temelju sudsko-notarskih spisa nastalih u Kotoru između 1418. i 1421. rasvijetljava prilike u samome gradu na izmaku razdoblja kotorske samouprave te prikazuje tragove tadašnje svakodnevice.