20/04/2020
Historia nakonu ho esperansa
Tamba saa ema hotu hotu gosta fo idea mas iha realidade só ida rua deit mak realiza?
Idea tenke mai ho asaun, asaun hotu hotu mai ho responsabilidade e risku. Lá’os ema barak mak brani atu foti risku e barak liu tan la gosta iha responsabilidade. Liu-liu ba buat ida que sira ladu’un domina. Mas foti risku e responsabilidade importante ba ita nia maturidade.
Depois de hau nia contrato hotu iha União Europea, hau la konsegue hetan servisu permanente maske hau tenta.
Depois de servisu tinan barak iha organizasaun mundial e setor privado hanesan Nações Unidas, Banku BNU, restorante, União Europea, Tibar Resort etc. Ida nee primeira vez hau sente hau la konsegue hetan servisu. Hau tenta hatama CV ba fatin barak incluído Embaixada Australia mas Hau nunka rona resposta. Hau ema ida que toman tena servisu maka’as. Hau nunka servisu Metin halo buat ida deit. Hau sempre servisu fatin rua ou tolu ou lima.
Hau lembra hau servisu iha UN, sai servisu tuku Lima hau lori kareta mesak ba Tibar Resort e servisu to kalan jam 11 restorante taka. Hau mo’os aluga hau nia kareta ba kolega ruma nebe persija kareta, e aluga hau nia uma ba malae, faan ropa/sapatu sira nebe kolega balu gosta, etc. Sempre sempre iha buat ruma iha hau nia ulun para halo. Mas nee primeira vez hau la iha guarantia servisu. La servisu halo hau stress e hanoin barak. Mas depois idea mosu, hau iha idea ida atu loke Bar e halo buat sira nebe hau gosta mas hau la iha esperensia loke negosio rasik. Mak sucesso diak, mak lae? Osan sira hau investe nee sei hotu e hau sei moris miserável.
Semana ida hau lá toba hanoin deit hau nia idea nee. Depois de hanoin barak,
hau decide faan hau nia kareta hodi komesa hau nia idea nee. Nee risku bo’ot ida mak hau foti e ho risku nee sei mai mo’os responsabilidade bo’ot. Maibe diak liu foti risku duque arepende.
Hau gosta inventa bebidas (cocktails), hau gosta tein, hau gosta koalia ho ema, hau gosta hamnasa e festa. Buat ida bele akomoda hau nia gosta (hobby) sira nee mak loke bar (importante mak nee, “halo buat nebe o gosta”).
Ho osan nebe hau fa’an hau nia kareta, hau konsegue aluga fatin ki’ik ida iha metiaut e loke hau nia Bar (LARA Bar). Osan sira hau iha, hau investe hotu ba hau nia negosio nee. Hau selu ema nain rua servisu ho hau e hau nia alin mane ajuda hau (hau la selu nia too agora e dá-la ruma nia gosta goza hau).
Hau nia atividade hader mai mak, halo plano ba servisu sira tenke halo iha Bar.
Cek stocks (foz, nan, ikan, bebidas, gelo, aifuan, pulsa, etc etc). Bar loke tuku 4 lokrailk, hau ba sedu hodi hamo’os rai, hamo’os mesa, koa aifuan, etc. Hau nia menu simples deit, faan hahan oin 6 deit mas cocktails juta tamba hau gosta. Kolega barak mai suporta hau, mas iha mo’os ema Balu laran moras hau.
Loron ruma, hau bele servisu husi tuku 8 dader too fali tuku 5 ou 7 dader. Hau nia oras toba la’loos e toba entuan.
Hau halo osan maibe problema mo’os barak. Kada vez ema mai haan/hemu lakoi selu, kada vez balu mai estraga hau nia sasan, tuda hau nia kareta, sona hau nia roda kuak, baku hau nia speaker, riba hau nia meja e kadeira, etc etc. Dá-la barak hau lahatene tamba saa sira halo ida nee. Dá-laruma Hau hatene tamba saa.
Hau lembra kalan ida hau fila uma Tula hau nia staff servisu sira e liu husi metiaut nian (besik dalan tama PM nian), labarik nain hira sai husi nakukun laran tuda hau nia kareta e hakanek kolega ida iha kareta laran. Hau tesik ba polícia iha Becora neba atu halo keixa, Senhor polícia siak hau dehan “nusa feto kalan lá tuur hakmatek iha uma”. Agora, hau hamnasa hanoin hetan ida nee. Momento neba hau fila uma hau komesa hanoin ona, seda mak hau persija halo? Depois de quase tinan ida loke hau nia negosio e manan esperensia barak, hau decide taka.
Momento neba hau hirus, triste, e konfujaun. Ohin loron, hau la hirus ema ida. Hau agradese ba ema sira halo problema e laran moras mai hau, tamba husi sira nia attitude mak hau manan esperensia moris. Hau hatene hau nia estoria nee lá’os “happy ending” maibe mai hau nee esperensia preciosa ida.
Ba imi sira nebe agora dadaun buka hela servisu ou hatama imi nia CV iha fatin ruma e too agora seidauk servisu, labele tuur nono’ok. Uja imi nia idea, Keta tauk foti risku e labele halai husi responsabilidade. Tenta hare oportunidade seluk, hanesan hau nia amiga Yeni gosta dehan “think outside the box”. Dá-la ruma opportunidade Haleu hela ita, mas tamba ita focus demais ba buat ida, ita la hare oportunidade nee.
Keta tauk monu, see imi monu hamrik fali. Keta halo imi nia aan vitima e hein ema seluk nia ajuda. Hamrik, hiit imi nia ulun e lao ba oin.
Depois de tinan sanulu imi hateke ba kotuk, imi sei apresia imi nia desijaun e risku nebe imi foti.
💜🌷🥰🙏🏽🎁