28/07/2024
Olà Kolega sira,
Tuir kultura lolos konaba Pride, Pride laos espasu ba visilibidade de'it, maibé espasu ba hato'o aspirasaun Polítika sira relasaun ho moris ita ema no sidadaun. Nune'e Iha Timor-Leste Pride tinan ida ne'e iha eventu oin-oin ne'ebe akontese, hanesan ita bo'ot sira akompaña tiha-ona Iha Facebook.
Ami hamrik ho Buibere FERA iha Luta ida ne'e! Tanba Feto nia isin lolon laos sasan ka makina, klaru no simples de'it katak Feto ne'e ema, tantu ami Komunidade LGBTIQ+ mos ema bain-bain ida hanesan ita bo'ot sira hotu, ida ne'ebe merese hanoin no deside sa di'ak ida ba nia aan no iha direitu hodi espresa ida ne'e!
Solidaridade!
MDA
FETO NIA VA**NA LA’OS MAKINA PRODUSAUN:
Mai ita fó minutu balu hodi komprende konteúdu husi poster ida ne’e.
Iha sosiedade patriarkál, infelizmente ema haree feto nia ezisténsia hanesan loos de'it objetu seksuál ida, no ninia orgaun reprodutivo ne’e hanesan makina para bele prodús oan tuir mane no sosiedade nia hakarak.
Sim loos duni feto anatomicamente iha kapasidade atu bele isin rua no fó partu. Maibé tanba sistema kapitalizmu ne’ebé presiza forsa laborál no sistema partriakál ne’ebé iha, aproveita feto nia kapasidade ida ne'e hodi halo uteru sai hanesan makina para prodús bebé no halakon nia valór hanensan ema.
Feto lakon ninia podér ba ninia isin lolon rasik bainhira hahú mosu privatizasun. Ohin loron, iha Timor-Leste rasik, ida ne’e mós akontese.
Iha feto barak laiha podér atu bele hili atu nia iha oan ka laiha? Nia iha oan hira? Desizaun hotu kona-ba ninia isin rasik mane ida no família ida maka deside. Transmane barak ne’ebé tenke hetan diskriminasaun husi sosiedade tanba dehan feto loloos tenke iha oan, la'os atu sai fali mane.
Feto barak tenke lakon sira-nia moris tanba risku sira husi isin rua sedu, oan barak liu inklui komplikasuan sira ne’ebé relasiona ho isin rua. Feto ida nia valór umanu ne’e lakon tanba nia labele iha oan.
Bainhira ita konkorda katak feto nia va**na ne’e makina, signifika feto nia ezisténsia ne’e para atu halo bebé de'it. Laiha tan signifikadu seluk. Ita tenke konxiente katak hanoin ne’e hetan kontrolu maka’as tebes husi aparellu sira hanesan relijiaun, eskola no estadu rasik. Ida ne’e la'os de'it iha nível individuál maibé iha nível estadu.
Poster ida ne’e la'os atu ko'alia kona-ba feto ida nian, maibé atu lori lian feto proletariadu sira ne’ebé kontinua hetan opresaun nafatin, husi sistema kapitalizmu ba sira nian an no sira nia isin lolon rasik.
Poster ida ne’e mosu iha Marsa Diversidade 2024 nian tanba ho hanoin katak atu unifika luta, atu haree asuntu ho lensa interseksionál no tema solidariedade.🌈✊🏽