16/06/2026
𝐅Ī𝐋Ē𝐌Ū 𝐋𝐄𝐋𝐄𝐈 𝐌𝐀 𝐎𝐍𝐎𝐒𝐀’𝐈 𝐌𝐀𝐈; 𝐏.𝐌. 𝐋𝐀’𝐀𝐔𝐋𝐈𝐀𝐋𝐄𝐌𝐀𝐋𝐈𝐄𝐓𝐎𝐀 𝐈Ā 𝐅𝐎𝐍𝐎𝐓𝐎𝐄
Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga
“Onosa’i mai, ‘aua e te popole, fīlēmū lelei pe afai ua leai ni tou folafolaga e fai i le atunu’u, ae ta’atia mai.
“O lea ua ou maitau atu fo’i, ua e augani mai, po’o fea folafolaga na fai, ‘aua te pisa fua i matou folafolaga, ta’atia mai pea iā matou, e p**e lava matou i le taimi e fai ai,” o le tali manino lea a le afioga i le Ta’ita’i o le Mālō, Susuga i le La’aulialemalietoa Leuatea Polāta’ivao Fosi Schmidt aga’i i saunoaga a le Sui Ta’ita’i o le Itu Agai iā Lauofo Fonotoe Pierre.
I le talanoaina o le Tala Fa’atatau Autū o le Tupe 2026|27 i totonu o le Fono Aoao Faitulafono a Samoa, na talatala ai e Lauofo Fonotoe Pierre nisi o vaega e tatau ona ‘ave pea i ai le fa’amamafa a le Mālō, e aofia ai le ‘eletise, fesoa*oani mo ā’oga, fa’atanoa tele i Aloa, lafoga fa’ae’e atu i luga o oloa mo’omia i a*o uma, o totogi amata o tagata faigaluega i le atunu’u, o le tau o le suāu’u, fa’apea ai ma lafoga aoina mai pisinisi ta’itasi i le atunu’u.
E i ai atugāluga ma popolega na fa’ailoa e Lauofo i lona taofi, peita’i na tali manino le Palemia, o fa’afitauli ua tutupu nei, e le’o ni matā’upu fou, ua autausagā o feagai pea ma Samoa.
O le ala lea, na ia fautuaina ai Lauofo, ina ia mālōlō lelei, ma silasila toto’a i le fa’atulagaina o galuega uma a le Mālō fa’atoā 9 masina talu ona tula’i i le ta’ita’iga o le sā folau o Samoa, se’i sa’ili fofō talafeagai e tusa o ia lu’itau ua tutupu mai.
Saunoa le Palemia;
“E lē laitiiti a’afiaga o lo’o feagai nei ma le malosi’aga fa’a‘eletise. I le tatou Tala Fa’atatau Autū o le Tupe 2026|27 lea o lo’o talanoaina nei, e $100 Miliona lea ua fa’avagavaga e le Mālō, e fa’amatu’u atu e tau togafiti ai le fa’aletonu lea e tupu mai nei i le E.P.C.
“O le ala lenā lea e ala ai ona pe so’o le paoa Fonotoe. E le’o se manu’a fou ananei, o le fa’afitauli ua leva, ua autausagā, sa mu uma afi e 4 i Fiaga. Lea ua tatou fa’aāogaina fa’avaitaimi afi ‘eletise e 12 mai fafo, $500,000 i le masina lea tatou fa’aāogaina ai ia afi suāu’u ‘eletise, o le mafua’aga lenā.
“$100 Miliona lea ua aumai e le Mālō e togafiti ai le fa’afitauli lea e feagai nei ma le E.P.C. o lona uiga, ia lava mai pea le onosa’i. Lea fa’atoā iva masina o le Faigāmālō lenei, o lea e taumafai atu se’i fofō le fa’afitauli lea.
“O ai o lo’o totogia le $500,000 i le masina lea o lo’o taumafai nei, o lea e fafa i luga o le atunu’u, o le ala lenā ua avatu ai e le Mālō le $100 Miliona e kava ai le manu’a lenā.
“Maitau atu ua e augani mai, po’o fea folafolaga na fai, ‘aua te pisa fua i matou folafolaga, ta’atia mai pea iā matou, e p**e lava matou i le taimi e fai ai, ae pei ua ou va’ai atu ua e naunau mai inā fai loa.
“‘Aua e te popole, fīlēmū lelei pe afai ua leai ni tou folafolaga e fai i le atunu’u, ae ta’atia mai, tausaga fou, fa’a*olo le taumamafa fua o fanau, ma fa’aga*olo le Fesoa*oani mo Ā’oga [One Government Grant] auā o lo’o matuā lava ma totoe.
“E mae’a ane le faiga tuai sa fa’atino mo le fa’agaioiina o le Fesoa*oani mo Ā’oga e ala i le One Government Grant, e Miliona le seleni o lo’o totoe e le’o fa’aāogaina.
“Aisea? O le ala lenā lea ua toe fetu’una’i ai le tatou ālafua e fa’a*oa atu ai lea seleni i ā’oga ta’itasi. ‘Ave’ese Komiti o Ā’oga. Aisea? Ua toe oatu Komiti o Ā’oga fa’aopoopo isi saofaga o isi piliā’oga i luga o fanau ā’oga, o ni sāoga sa lē tatau ona faia.
“O le mafua’aga lenā ua ta’atia atu ai i Ofisa o Fono Fa’avae latou te feagai ma le fa’a*oa*oaina o fesoa*oani mo ā’oga, e aofia ai le fa’aleleia o ni paipa pāpā, fale’ese ua fa’aleagaina, faleā’oga toe fia fa’aleleia, malae ta’a’alo o lo’o mana’omia ai se fesoa*oani, ma isi galuega fa’aopoopo i ā’oga ta’itasi.
“Ae alofa ia, se’i tau lava mai le onosa’i.
“Ae mo le fa’atanoa i Alaoa, fa’atoā uma le āoga o lenā Polōketi i le 2031, e lē mafai na’o na oatu lava o tatou filiki le lima fa’atino loa, leai, ia tatou tausisi i Ta’iala ma Faiga Fa’avae o lo’o aumai e Fa’alapotopotoga Fa’avāomālō o lo’o latou fa’atupeina lenei fesoa*oani tele, ina ia mautinoa e lelei ma āoga lenei atina’e tele mo Samoa, auā a fa’atatope nei, ae uma ane pa le fa’atanoa liki mai tua, sau le vai ma suati i luga fanua ma maota o ‘āiga, ona lamatia lea o se soifua, o ai o le ā tu’uā’ia? O le mafua’aga lenā lea ou te faiatu ai, ia lava mai pea le onosa’i.”