Kuloari

Kuloari Stranica o politici

SMRT ESADA CAZINKIĆA VIŠE NIJE LOKALNI PREDMETPočelo je jednim pitanjem.Kako je moguće da čovjek koji dolazi u Hitnu pom...
18/06/2026

SMRT ESADA CAZINKIĆA VIŠE NIJE LOKALNI PREDMET

Počelo je jednim pitanjem.

Kako je moguće da čovjek koji dolazi u Hitnu pomoć zbog bolova u grudima i gušenja nekoliko sati kasnije bude mrtav?

Danas, nekoliko mjeseci kasnije, taj predmet više nije samo predmet Doma zdravlja Cazin.

Porodica Esada Cazinkića pokrenula je postupke pred:

• Kantonalnim tužilaštvom USK
• Federalnim tužilaštvom FBiH
• POSKOK-om
• Ombudsmenom za ljudska prava BiH
• Federalnom upravom policije (FUP)
• Federalnom upravom za inspekcijske poslove (FUZIP)
• Ministarstvom zdravstva USK
• MUP-om USK
• Njemačkim Bundestagom (Petitionsausschuss)
• i drugim domaćim i međunarodnim institucijama.

Podnesene su krivične prijave.

Traženi su video-snimci.

Tražena je medicinska dokumentacija.

Traženi su zapisnici.

Traženi su odgovori.

Traženi su nadzori.

Tražena su izuzeća.

Pokrenute su i tužbe.

Posebno zabrinjava činjenica da je porodica bila primorana pokrenuti i sudske postupke zbog navoda da su u pojedinim službenim aktima i izjašnjenjima iznesene tvrdnje koje smatra netačnim i diskreditujućim.

Umjesto da se odgovori na pitanja o postupanju prema pacijentu, otvorena su i nova pitanja:

Ko je sastavljao službene akte?

Na osnovu kojih činjenica?

Da li su svi navodi bili zasnovani na dokumentaciji i dokazima?

I ko će snositi odgovornost ukoliko se utvrdi da su pojedine tvrdnje bile neistinite?

Ako je sve bilo uredno, zakonito i profesionalno, postavlja se jednostavno pitanje:

Zašto je porodica morala kucati na toliko vrata?

Zašto su odgovore tražili od Cazina do Sarajeva, od federalnih institucija do međunarodnih organizacija?

Ovdje više nije riječ samo o smrti jednog čovjeka.

Ovdje je riječ o povjerenju građana u institucije.

Jer kada porodica izgubi vjeru da će odgovore dobiti na lokalnom nivou, onda predmet prerasta lokalne okvire.

Ne traži se ničija osuda unaprijed.

Ne traže se političke parole.

Traži se ono što bi u svakoj uređenoj državi trebalo biti normalno:

Istina.

Dokumentacija.

Odgovornost.

I odgovori.

Zato slučaj Esada Cazinkića više nije samo predmet jedne porodice.

Postao je test za institucije.

A na tom testu će se vidjeti ko radi svoj posao, a ko samo čuva sistem.

1,3 MILIONA KM ZA ŠUTNJU: NES-ovi zastupnici četiri godine nisu rekli ni „dobar dan“ građanima USKDok građani Unsko-sans...
10/06/2026

1,3 MILIONA KM ZA ŠUTNJU: NES-ovi zastupnici četiri godine nisu rekli ni „dobar dan“ građanima USK
Dok građani Unsko-sanskog kantona svakodnevno vode borbu s poskupljenjima, odlascima mladih, urušavanjem zdravstvenog sistema i političkim zapošljavanjem, četvero zastupnika NES-a uspjelo je ostvariti gotovo nevjerovatan politički rezultat – cijeli mandat primati javni novac, a da pritom ne izgovore gotovo nijednu riječ u ime građana.
Skupština Unsko-sanskog kantona u periodu 2022.–2026. održala je 39 sjednica. Na nijednoj od njih Samir Ikanović, Ifeta Kadić, Senita Handukić i Tanja Šantić nisu izašli za govornicu, nisu postavili zastupničko pitanje, nisu pokrenuli inicijativu niti otvorili bilo koje pitanje od interesa za građane koji su ih birali.
Slučajnost?
Teško.
Sva četvero dolaze iz iste političke stranke – NES BiH, na čijem je čelu Nermin Ogrešević. Stranke koja godinama upravlja ključnim političkim procesima u Unsko-sanskom kantonu i koja je upravo preko premijera Mustafe Ružnića uspostavila gotovo potpunu kontrolu nad izvršnom vlašću kantona.
Dok je Ružnićeva Vlada donosila odluke, dijelila funkcije, imenovala upravne i nadzorne odbore, zapošljavala stranačke kadrove i upravljala budžetima vrijednim stotine miliona maraka, njihovi zastupnici u Skupštini uglavnom su – šutjeli.
Samir Ikanović je, prema dostupnim podacima, tokom mandata inkasirao približno 244.000 KM javnog novca.
Ifeta Kadić oko 234.000 KM.
Senita Handukić približno 385.000 KM.
Tanja Šantić oko 412.000 KM.
Ukupno: oko 1,3 miliona KM budžetskog novca.
Za šta?
Za četiri godine političke tišine.
Za četiri godine bez pitanja.
Bez inicijativa.
Bez rasprava.
Bez kritike.
Bez prijedloga.
Bez predstavljanja građana koji su ih birali.
U svakoj ozbiljnoj demokratiji zastupnik postoji da postavlja pitanja vlasti, traži odgovore i zastupa interese građana. U Unsko-sanskom kantonu, barem kada je riječ o ovom dijelu NES-ove zastupničke ekipe, stiče se utisak da je uloga bila potpuno drugačija – podići ruku kada treba i ne postavljati neugodna pitanja.
Zbog toga se danas opravdano postavlja pitanje:
Jesu li građani birali zastupnike ili političke dekoracije?
Jesu li 1,3 miliona KM plaćeni za rad ili za poslušnost?
I konačno, šta o svemu misli predsjednik NES-a Nermin Ogrešević?
Da li je zadovoljan činjenicom da su njegovi zastupnici mandat proveli u potpunoj političkoj anonimnosti dok je njegova stranka preko Vlade USK i premijera Mustafe Ružnića upravljala kantonom?
Jer kada četiri zastupnika iste stranke četiri godine šute, to više nije slučajnost.
To je obrazac.
A građani Unsko-sanskog kantona imaju pravo znati koliko ih je taj obrazac koštao.
Prema dostupnim podacima – približno 1,3 miliona konvertibilnih maraka.
Za uzvrat nisu dobili ni jedno zastupničko pitanje.
Ni jednu inicijativu.
Ni jedno „dobar dan, građani Unsko-sanskog kantona“.

AKCIJA "TEST": MOŽE LI SE SVE ZAVRŠITI NA MINISTRIMA?Dok javnost prati hapšenja, pritvore i istragu o navodnom namještan...
06/06/2026

AKCIJA "TEST": MOŽE LI SE SVE ZAVRŠITI NA MINISTRIMA?
Dok javnost prati hapšenja, pritvore i istragu o navodnom namještanju prijema policijskih službenika, pojavljuju se informacije koje otvaraju mnogo šira pitanja od onih koja su do sada službeno potvrđena.
Prema informacijama koje posljednjih dana kruže političkim i pravosudnim krugovima, pojedini osumnjičeni navodno su tokom davanja iskaza istražnim organima spominjali i druga imena iz političkog vrha Unsko-sanskog kantona.
Jedan od uhapšeni PRIZNAO da je Mustafa Ružnić glavni učesnik oko namještanja i prijem policijskih službenika 10.000 km po osobi.
Za sada nema službene potvrde Tužilaštva o sadržaju tih iskaza, ali sama činjenica da se takve informacije pojavljuju dodatno pojačava interes javnosti za cijeli predmet.
Istovremeno, u javnosti su se pojavile i informacije da je tokom istrage privremeno izuzet mobilni telefon ministra unutrašnjih poslova Adnana Habibije, zajedno sa dokumentacijom koja se odnosi na konkurs za prijem policijskih službenika.
Ako se potvrdi da je istraga proširena na nove osobe i nove pravce djelovanja, onda više ne govorimo o izolovanom slučaju.
Onda govorimo o mogućem sistemu političkog uticaja na jedan od najosjetljivijih procesa u kantonu — prijem policijskih službenika.
Zato danas nije najvažnije pitanje ko je uhapšen.
Najvažnije pitanje je:
Da li će istraga stati na izvršiocima ili će doći do svih koji su eventualno učestvovali u donošenju odluka?
Jer građani Unsko-sanskog kantona zaslužuju istinu.
Ne djelimičnu.
Nego potpunu.

02/06/2026

UHAPŠEN RUTO SMARDŽIĆ, ŠURA NAČELNIKA OGREŠEVIĆA ZBOG SILOVANJA MALOLJETNICE

DEMANTI BEZ ODGOVORAJU OŠ „Cazin I“ objavila je reagiranje na navode o slučaju Sakiba Seferagića, tvrdeći da su konkursn...
30/05/2026

DEMANTI BEZ ODGOVORA
JU OŠ „Cazin I“ objavila je reagiranje na navode o slučaju Sakiba Seferagića, tvrdeći da su konkursna procedura i odluke škole provedene zakonito te da je Ministarstvo obrazovanja odbilo žalbu Sakiba Seferagića.
Međutim, pažljivim čitanjem njihovog reagiranja postavlja se jedno jednostavno pitanje:
Na šta je zapravo škola odgovorila, a na šta nije?
Veći dio saopćenja odnosi se na konkursnu proceduru, bodovanje kandidata, odluke Školskog odbora i mišljenje Ministarstva.
Ali javnost nije postavljala samo pitanja o konkursu.
Javnost je postavljala i druga pitanja, na koja u reagiranju nema jasnog odgovora.
Da li je tačno da je Sakib Seferagić radio kao zamjena za radnicu koja je bila na bolovanju?
Da li je tačno da u trenutku prestanka njegovog angažmana ta radnica nije bila vraćena na posao?
Po kojem osnovu je prestao njegov radni angažman?
Ko je nakon toga primljen na isto ili slično radno mjesto?
Po kojem osnovu je ta osoba angažovana?
Na ova pitanja u reagiranju nema odgovora.
Umjesto toga, škola javnosti poručuje da je sve bilo zakonito.
Upravo zato je važno istaći da o zakonitosti neće odlučivati Facebook objave, portali, pa ni saopćenja škole.
O tome će odlučivati nadležne institucije.
Podsjećamo da je Refik Seferagić u međuvremenu javno objavio da je Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona podnio krivičnu prijavu protiv direktora škole Emira Šarića i sekretara škole Rusmira Samardžića.
U prijavi navodi sumnje na nepravilnosti i moguće nezakonitosti vezane za prestanak angažmana Sakiba Seferagića i postupke zapošljavanja u školi.
Dakle, pitanje više nije da li se neko slaže ili ne slaže sa objavama na društvenim mrežama.
Pitanje je da li će Tužilaštvo, inspekcija i druge nadležne institucije smatrati da postoje elementi za dalje postupanje.
Zanimljivo je da sama škola u svom reagiranju poziva nadležne organe da izvrše provjere.
Ako je tako, onda nema razloga da bilo ko strahuje od potpune i nezavisne istrage.
Jer ukoliko je sve bilo zakonito, to će potvrditi institucije.
A ukoliko nije, ni jedno saopćenje neće moći zamijeniti činjenice.
Zato javnost ne treba demantije.
Javnost treba odgovore.
A odgovore, prije ili kasnije, daju dokumenti i institucije.

ŠUTNJA PREMIJERA RUŽNIĆA POSTAJE VEĆI PROBLEM OD SAME NESREĆEKada u saobraćajnoj nesreći učestvuje običan građanin, javn...
29/05/2026

ŠUTNJA PREMIJERA RUŽNIĆA POSTAJE VEĆI PROBLEM OD SAME NESREĆE
Kada u saobraćajnoj nesreći učestvuje običan građanin, javnost uglavnom sazna ono najvažnije: šta se dogodilo, ko je učestvovao i šta su utvrdili nadležni organi.
Ali kada u nesreći učestvuje premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, pravila kao da odjednom prestaju važiti.
Prema informacijama koje su dospjele u javnost, u ovoj saobraćajnoj nesreći jedna osoba zadobila je teške tjelesne povrede, nastala je značajna materijalna šteta na vozilima, a u događaju je učestvovalo i službeno vozilo kojim je upravljao premijer USK-a.
Umjesto brzih i jasnih odgovora, javnost je dobila ono što najviše izaziva sumnju — šutnju.
Šuti premijer.
Šuti Vlada.
Šuti administracija.
Šute oni koji bi prvi morali objasniti građanima šta se dogodilo.
Posebno zabrinjavaju navodi da se na uviđaj čekalo neuobičajeno dugo, što samo dodatno otvara prostor za sumnje i pitanja.
Zašto je uviđaj trajao toliko dugo?
Ko je donosio odluke na licu mjesta?
Da li su svi učesnici tretirani jednako?
Da li će javnost dobiti kompletan i nepristrasan nalaz?
I najvažnije pitanje:
Da li će građani vjerovati nalazu ako im se od samog početka uskraćuju informacije?
Ovdje nije problem samo saobraćajna nesreća.
Nesreće se događaju.
Problem nastaje kada nosioci najviših javnih funkcija ne pokažu minimum političke i moralne odgovornosti prema javnosti.
Mustafa Ružnić nije običan građanin.
On je premijer kantona.
Funkcija koju obavlja nosi i dodatnu obavezu transparentnosti.
Zato je njegova šutnja danas glasnija od bilo koje izjave.
Što duže izostaju odgovori, to će više rasti sumnje.
Što duže javnost čeka informacije, to će manje vjerovati službenim objašnjenjima.
Građani Unsko-sanskog kantona ne traže presude.
Ne traže linč.
Traže činjenice.
Traže transparentnost.
Traže da se prema premijeru primjenjuju ista pravila koja vrijede za svakog drugog učesnika u saobraćaju.
Jer povjerenje u institucije ne ruši samo nesreća.
Povjerenje ruši šutnja nakon nje.

PisanjeNAROD I PRAVDA KRENULA U PREUZIMANJE JP UNSKO-SANSKE NOVINE?Dok građani gledaju nova obećanja o “transparentnosti...
22/05/2026

Pisanje
NAROD I PRAVDA KRENULA U PREUZIMANJE JP UNSKO-SANSKE NOVINE?
Dok građani gledaju nova obećanja o “transparentnosti”, “profesionalizaciji” i “depolitizaciji”, iza kulisa se, po starom receptu, pokušava političko preuzimanje još jedne javne firme.
Na meti je ovaj put JP Unsko-sanske novine d.o.o. Bihać.
Kako saznajemo, odmah na prvoj sjednici privremene Skupštine, kojom predsjedava Adisa Osmanović iz NiP-a, na sto je stavljena već pripremljena odluka o izmjeni Statuta firme.
Zašto?
Da bi se mijenjali uslovi za izbor direktora i otvorio prostor za imenovanje novog NiP-ovog kandidata za v.d. direktora — iako zakon jasno predviđa da vršilac dužnosti treba biti imenovan iz reda zaposlenih u firmi.
Ali problem je očigledno nastao jer niko od zaposlenika ne želi učestvovati u političkom projektu preuzimanja firme.
Pa se sada pokušava dovesti čovjek “sa strane”, iz druge branše, mimo ljudi koji godinama rade u preduzeću.
Sjednica je, prema informacijama kojima raspolažemo, prekinuta nakon protivljenja jednog člana koji nije dio te političke kombinatorike.
Nova sjednica zakazana je za narednu sedmicu.
Plan? Imenovati privremeni Nadzorni odbor, preko njega srušiti sadašnju direktoricu i zatim instalirati politički podobnog v.d. direktora.
I tako se opet pokazuje isto: stranke se mijenjaju, parole se mijenjaju, ali metoda ostaje ista.
JP preduzeća nisu plijen političkih stranaka. Nisu ničija privatna prćija. I nisu nastala da služe za uhljebljavanje partijskih kadrova.
Građani USK-a imaju pravo znati šta se dešava iza zatvorenih vrata.

SLUČAJ SAKIBA SEFERAGIĆA — PITANJA NA KOJA JU OŠ CAZIN I MORA DATI ODGOVORSlučaj Sakiba Seferagića postaje jedno od najo...
22/05/2026

SLUČAJ SAKIBA SEFERAGIĆA — PITANJA NA KOJA JU OŠ CAZIN I MORA DATI ODGOVOR
Slučaj Sakiba Seferagića postaje jedno od najosjetljivijih pitanja vezanih za JU OŠ Cazin I i način zapošljavanja u toj ustanovi.
Sakib Seferagić, bivši učenik škole i mladić iz socijalno osjetljive porodice, ostao je bez posla u okolnostima koje izazivaju ozbiljnu sumnju i ogorčenje dijela javnosti.
Prema informacijama koje su dostupne: – Sakibu nije istekao ugovor o radu,
– radnica koju je mijenjao nije se vratila s bolovanja,
– a uprkos tome dobio je otkaz.
Tu pitanja tek počinju.
Na prethodnom konkursu Sakib je bio drugorangirani kandidat.
Prvorangirani kandidat je u međuvremenu odustao, što je po svakoj logici trebalo otvoriti mogućnost da posao dobije naredni kandidat sa liste — odnosno Sakib Seferagić.
Međutim, umjesto toga, u školu je primljen drugi radnik koji, prema informacijama dostupnim javnosti, uopšte nije bio učesnik tog konkursnog postupka.
I zato građani danas postavljaju potpuno legitimna pitanja:
Po kojem kriteriju se zapošljava u JU OŠ Cazin I?
Da li konkursi imaju ikakvu stvarnu vrijednost?
Ili su samo formalnost iza koje se unaprijed zna ko će biti primljen?
Posebno zabrinjava što veliki broj građana vjeruje da je Sakib postao žrtva ličnog obračuna zbog sukoba njegovog oca Refika Seferagića s direktorom Emirom Šarićem, kojeg dio javnosti povezuje s odlukom o otkazu.
Istovremeno, javnost vidi kako pojedinci bliski direktoru i njegovi najglasniji javni branitelji dobijaju prostor i angažmane u školi.
Sve to dodatno pojačava percepciju da u JU OŠ Cazin I kriterij više nije stručnost ili konkurs — nego podobnost i lojalnost.
Posebno je zabrinjavajuće što se sve ovo dešava u trenutku kada javnost Unsko-sanskog kantona potresa hapšenje ministra obrazovanja upravo zbog sumnji na pogodovanje pri zapošljavanju.
Zato slučaj Sakiba Seferagića više nije samo pitanje jednog radnog mjesta.
To postaje pitanje: – zakonitosti rada škole,
– transparentnosti zapošljavanja,
– i zaštite ljudi koji nisu dio političkih ili privatnih krugova moći.
JU OŠ Cazin I duguje javnosti jasne odgovore.
Jer škole moraju biti mjesta jednakih pravila za sve — a ne mjesta u kojima o sudbini ljudi odlučuju lični odnosi i podobnost.







KAD SISTEM POČNE PUCATI – SVI SE PRAVE DA NISU DIO NJEGADok javnost mjesecima sluša priče o “napadima na institucije”, “...
21/05/2026

KAD SISTEM POČNE PUCATI – SVI SE PRAVE DA NISU DIO NJEGA
Dok javnost mjesecima sluša priče o “napadima na institucije”, “Facebook komentarima” i “političkim obračunima”, činjenice polako izlaze na površinu — jedna po jedna.
Kantonalno tužilaštvo USK danas je objavilo da su u akciji “TEST” uhapšeni: – ministar obrazovanja Denis Osmankić, – Aladin Ćerimović, – Endy Pajić,
zbog sumnje na trgovinu uticajem i privilegovanje kandidata pri zapošljavanju policajaca.
I sada se građani s pravom pitaju:
ako se pod sumnjom našao ministar zbog uticaja na konkursne procedure — šta je tek sa svim ostalim pričama koje godinama kruže Unsko-sanskim kantonom?
Šta je sa: – diplomama Vita Plus, – političkim zapošljavanjima, – zaštitom podobnih kadrova, – pritiscima na svjedoke, – policijskim “upozorenjima” građanima, – i sistemom u kojem se institucije sve češće doživljavaju kao produžena ruka politike?
Posebno zabrinjava ono o čemu građani sve glasnije govore: da pojedini ljudi povezani sa NES i SDP strukturama godinama uživaju političku zaštitu bez obzira na afere, diplome, funkcije ili postupanja.
Ime Elvira Zulića mjesecima se provlači kroz javnost upravo zbog pitanja stručnosti, zaposlenja i političkog zaleđa. Spominje se i Amir Murić, direktor bolnice i kadar NES-a. Spominje se i Mustafa Ružnić kao čovjek koji godinama kontroliše ključne procese iz političke pozadine. A iznad svega lebdi politička sjenka Nermina Ogreševića i sistema koji su NES i dio SDP struktura godinama gradili kroz institucije USK-a.
Naravno — svako je nevin dok sud ne kaže drugačije.
Ali politička odgovornost ne počinje presudom. Počinje onog trenutka kad institucije počnu ličiti na stranačke kancelarije.
I zato pitanje više nije: “ima li problema?”
Nego: koliko je duboko sistem potonuo prije nego što su institucije države konačno počele reagovati.

Address

Bihac
77000

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Kuloari posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share

Category