Teritorija općine Hadžići se prostire od 43º i 41’ do 43º i 52’ srednje geografske šir-ine i 18º do 18º i 22’ istočne geografske dužine. Najjužnije tačke općine Hadžići su Krvavac sa tt 2062 m, Mali Visin i Javorik koji se nalaze na središnjem dijelu planine Bjelašnice. Najistočnije tačke su Veliko polje, Trešn-jevo i Golo brdo na Igmanu, a najzapadnije Veliko šljeme, Tmor i Sastavci. Na na-jvišoj
nadmorskoj visini je planinski vrh Krvavac sa 2062 metara, samo je pet me-tara niži od najviše tačke na Bjelašnici (Meteorološki opservatorij). Na najnižoj tački nadmorske visine od 513 metara je Mostarsko raskršće, istočno od Hadžića na magistralnom putu za Sarajevo. Ukupna površina područja općine Hadžići iznosi 27.326 hektara ili 273,26 km2, na tri regije koncentrisano je 69 naselja i sela. Prema popisu stanovništ-va iz 1991. godine, općina Hadžići imala je 24.200 stanovnika sa prosječnom gust-inom naseljenosti od 89 stanovnika/km². Pokazatelji o broju stanovništva, izvede-ni iz analiza i izvještaja rađenih za Općins-ko vijeće u 2012. godini, ukazuju da općina Hadžići ima približno 30.000 stanovnika sa gustinom naseljenosti od 125 stan./ km². Hadžići se graniče sa pet općina i dva kantona. Sa istočne i sjeveroistočne strane sa Ilidžom, sa sjeverne i sjeverozapadne - Kiseljakom, a sa sjeverozapadne, graniči i sa općinom Kreševo (malim dijelom). Južnom i jugozapadnom stranom graniči sa općinom Konjic i Trnovom na jugois-toku. U fizičko-geografskom smislu općina Hadžići je smještena u podnožju Igmanai Bjelašnice. Ovo brdsko-planinsko pod-ručje čine planinski vijenci Bjelašnice i Igmana na južnom i jugoistočnom dije-lu Ormanja i Oštrika na sjevernoj strani i Ivan-planine i Tmora na zapadu. Ove ma-sive razdvaja pazarićka i hadžićka kotlina i veže ih za Sarajevsko polje. Tarčinska kotli-na geografski je zasebna i na tom području homogenizirala je veliki broj sela, poveza-nih preko prijevoja Osenik sa Pazarićem, Hadžićima i Sarajevom kao političkim, vojnim i ekonomskim centrom BiH. Kroz općinu Hadžići prolazi magistralni put (M-17) Sarajevo - Mostar i željeznička pruga Sarajevo - Ploče. Ova dva p**a povezuju kontinentalni sjever sa južnim primor-jem, čineći općinu Hadžići tranzitnim pod-ručjem. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da općina Hadžići ima povoljan geografski položaj.Sa aspekta geološke strukture zemljiš-ta, općinu Hadžići karakterišu tri geološke cjeline, svaka sa specifičnim petrograf-skim karakteristikama (trijaski, tercijarni sedimenti i kristalasti škriljci). Klimatske prilike su u direktnoj zavisno-sti od geografske širine, atmosferske cirku-lacije i reljefa. Načelno, općina Hadžići ima umjereno kontinentalnu klimu. Ona se sa povećanjem nadmorske visine postepeno mijenja. Prosječna godišnja temperatura zraka u Hadžićima iznosi oko 8,5ºC. Među-tim, ona je individualno, zbog konfigura-cije terena i velikih visinskih razlika, vrlo neujednačena. Na Igmanu je godišnji pros-jek temperature 4,5ºC, julski 13°C, a janu-arski čak – 4,5 stepeni. Julski prosjek u Hadžićima iznosi 18 stepeni celzija. Općina Hadžići ima relativno gustu riječnu mrežu. Izdvajaju se dva slivna po-dručja. Razvođe između sliva Zujevine i Lepenice čini prijevoj Osenik. U pedogeografskom pogledu, može se reći da općina Hadžići nema kvalitetna tla. Razvijeni su automorfni tipovi zeml-jišta od kojih je najviše zastupljeno kiselo smeđe zemljište - distrični kambisoli. Geografski položaj, reljef, klima, hidro-grafske i pedogeografske karakteristike utjecale su na veliki broj klimatogenih poja-seva - ekosistema (u užem smislu). U biogeografskom pogledu općina Hadžići pripada eurosibirskoj podoblasti koju predstavljaju biomi listopadnih četi-narskih i umjereno vlažnih šuma, vrba i topola. U administrativno-političkom pogle-du, reintegracijom od 6. go-dine, sastavni je dio Kantona Sarajevo. Graniči sa dva kantona: Hercegovačko - neretvanskim i Srednjobosanskim. U općini Hadžići izdvajaju se tri regio-nalna centra: Tarčin, Pazarić i Hadžići.
