Specijalna biblioteka Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Dubica, Kozarska Dubica (2026)

13/06/2026

POSJETA PROF. DR. ĆAZIMA HADŽIMEJLIĆA MEDŽLISU IZ BOSANSKA DUBICA

Prethodne sedmice u posjetu nam je došao poznati bosanskohercegovački kaligraf, restaurator i sveučilišni profesor Ćazim Hadžimejlić, koji se već duži niz godina bavi rekonstrukcijom, revitalizacijom i očuvanjem naše materijalne i duhovne baštine. Zahvaljujući, prevashodno, poznanstvu sa našim sugrađaninom Nusretom Lelićem i njegovim sinom Eminom, također znanstvenikom, prof. Hadžimejlić imao je prilike da se informira o aktivnostima naše zajednice povodom obnove i uređenja turbeta Džafer-bega Cerića, poznatog kapetana iz perioda Dubičkog rata (1788-1791). U tom svojstvu, prof. Hadžimejlić, obišao je pomenuti mezar i napravio uviđaj u stanje očuvanosti pojedinih dijelova nadgrobnog spomenika. Tokom obilaska turbeta Džafer kapetana Cerića, a po instrukcijama prof. Hadžimejlića, na samom spomeniku izvršene su određene korekcije i napravljeno par snimaka, kao jedna vrsta uvertire u potpunu restauraciju i konzervaciju navedenog objekta. Tako će, u narednom vremenu, biti izvršeno nekoliko zahvata na mezaru, poput, čišćenja natpisa na nadgrobnim pločama, betoniranja pojedinih blokova, postavljanja ljepila za kamen na polomljenim dijelovima, te potpuno uređenje cjelokupnog mezaristana, radi ostavljanja što boljeg utiska. Na osnovu toga, čitav proces rekonstrukcije ovog kulturno-historijskog spomenika, trebao bi biti završen do 27. jula ove godine, kada se očekuje njegovo svečano otvorenje.
Pored posjete turbetu kapetana Džafer-bega Cerića, prof. Hadžimejlić obišao je i Specijalnu biblioteku, gdje je mogao vidjeti bogatu zbirku literature koju posjedujemo, ali i upoznati se sa historijatom nastanka biblioteke. Nakon posjete biblioteci, obišli smo i Čaršijsku džamiju, gdje nam je prof. Hadžimejlić dao određene sugesteije vezane za restauraciju pojedinih segmenata ovog sakralnog objekta. Poslije obilaska Čaršijske džamije, druženje sa prof. Hadžimejlićem i njegovim kolegama, nastavljeno je u hotelu "Zepter". Na odlasku, prof. Hadžimejlić obećao je da će nam uskoro ponovo doći, te da će svoje pozitivne utiske o dubičkom kraju širiti i na drugim mjestima. Mi mu se, ovim putem, iskreno zahvaljujemo na posjeti.

02/06/2026

ANTOLOGIJSKA ZBIRKA DNEVNIČKIH ZAPISA "S KRLEŽOM IZ DANA U DAN"

Ovom prilikom Specijalna biblioteka prezentira monumentalnu kompilaciju iz oblasti publicistike "S Krležom iz dana u dan" priređivača Enesa Čengića. Ovo veliko djelo u četiri toma, govori o životu i radu glasovitog hrvatskog i jugoslavenskog književnika Miroslava Krleže, uobličeno kroz susrete i razgovore s poznatim bosanskohercegovačkim novinarom i publicistom, Enesom Čengićem. Sve je počelo jednim telefonskim razgovorom Čengića i Krleže, davne 1956 godine, iz čega će proisteći skoro svakodnevni susreti, na osnovu kojih je i nastao ovaj obimni materijal od iznimne faktografske i dokumentarne vrijednosti. U ovim dnevničkim zabilješkama, Krleža progovara o mnogobrojnim ličnostima i događajima iz svog burnog literarnog i društvenog života, pokazujući, pritom, golemu erudiciju i briljantni analitički stav. Tokom razgovora s Miroslavom Krležom, Enes Čengić precizno je i hronološki vodio zabilješke, i na taj način, sa stanovišta kulture, dao veliki doprinos u očuvanju pomena na ovog velikog pisca. U svojim susretima s Čengićem, Krleža govori o: svojim književnim djelima, nacionalnom pitanju u Jugoslaviji, srpsko-hrvatskim odnosima, literaturi, lijevo orijentiranim piscima, svojim predratnim aktivnostima na polju kulture i politike i sl. Krleža progovara o Titu, Paveliću, Churchillu, Staljinu, Ivi Andriću, Milošu Crnjanskom, Branku Ćopiću, Skenderu Kulenoviću, Fadilu Hadžiću, Stepincu, Dragiši Vasiću, Obrenovićima, Karađorđevićima, Franu Supilu, Stipici Radiću, Svetozaru Pribićeviću, Augustu Cesarcu, Milovanu Đilasu, Hasanu Kikiću, Franji Tuđmanu, Branku Mikuliću, Milanu Bogdanoviću, Gustavu Krklecu, Ognjenu Prici, Ivanu Meštroviću, Nikoli Pašiću, Zagorki, fašizmu, komunizmu, staljinizmu, Hitleru i nacizmu, ideji jugoslavenstva, hrvatskom jeziku, sukobu na književnoj ljevici i drugim mnogobrojnim pojavama i ljudima iz raznih sfera života. Krleža se posebno osvrće na Tita, kao svog velikog prijatelja, što je posebno apostrofirano u zadnjoj knjizi, gdje su opisani i posljednji trenuci iz Titovog života, te Krležin odnos prema tom događaju, ali i prema budućnosti Jugoslavije. Zbog svog velikog doprinosa u izdavanju Krležinih Sabranih djela (u 50 tomova), Enes Čengić je od strane ovog velikog književnika, imenovan za jedinog nasljednika svih njegovih autorskih prava. Tako je Krleža, u to vrijeme već na samrtnoj postelji, Čengiću odao veliko priznanje za njegov trud i rad. Za svoj doprinos izdavanju Sabranih djela Miroslava Krleže, Enes Čengić odlikovan je postumno 2007. ordenom Danice hrvatske sa likom Marka Marulića. U prilogu fotografija i sa sahrane Miroslava Krleže na groblju Mirogoj 4. januara 1982.

03/05/2026

MANIFESTACIJE NA LJETO

Povodom druge godišnjice otvorenja Čaršijske džamije u Bosanskoj Dubici, odnosno 27. jula ove godine, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice, biće upriličene dvije manifestacije kojima ćemo, nadamo se, na dostojan način, obilježiti ovaj značajan datum. Prva od njih je svečano otvorenje turbeta Džafer-bega Cerića na Bećirevića mezarlucima, gdje će se, u sklopu toga, održati prigodan govor, te biti proučena dova ispred mezara ovog poznatog dubičkog kapetana. Otvorenje će biti u popodnevnim satima, nakon podne namaza. Pored toga, u večernjim satima, biće održana promocija zbornika radova "Bosanska Dubica kroz vrijeme" o kojem je već bilo riječi. Promocija će se održati u jednoj od sala hotela "Zepter". Što se tiče turbeta Džafer-bega Cerića, trebalo bi reći par informacija i o ovom nadgrobnom spomeniku. Turbe (od arap. turba: grobnica) nalazi se, kao što je već napisano, na lokalitetu Bećirevića mezarluci, sjeverozapadno od centra grada. Zaštićeno je metalnom ogradom višekutnog oblika, sa rešetkastom kupolom i alemom na vrhu. U njegovom sastavu nalaze se dva nišana, od kojih jedan pripada Džafer-begu Ceriću, a drugi možda njegovom sinu, Mustaj-begu. U sklopu mezaristana, nalazi se još par starih nišana, koji čitavom lokalitetu pridaju još veći kulturološki značaj. Inače, Džafer-beg Cerić, u narodu poznat kao Džafer kapetan, poznat je prevashodno kao zapovjednik utvrde grada za vrijeme Dubičkog rata (1788-1791), poznatog vojnog sukoba između Osmanskog carstva i Habsburške monarhije. Umro je negdje 1818. ili 1819. godine, a naslijedio ga je njegov sin Mustaj-beg, koji je bio dubički kapetan od 1818 ili 1819 do 1826 godine. Pošto Mustaj-beg nije imao muških potomaka, naslijedio ga je njegov rođak iz Novog, Mehmed-beg Cerić, ujedno i posljednji dubički kapetan. Mustaj-beg je svoje kćeri udao za sinove Mehmed-bega, i od njih potiče većina kasnijih dubičkih Cerića (npr. Paša-beg Cerić, praunuk Džafer-begov, imao je četiri sina, a jedan od njegovih sinova, Hasan-beg, imao je dva sina i pet kćeri). Džafer kapetan imao je kuću unutar dubičke tvrđave, koja je bila na dva sprata (prizemlje od tesanog kamena, prvi sprat od ćerpiča, a drugi od drveta). Kasnije je uništena, a na njezinim temeljima Mehmed-beg je 1837. godine izgradio novu. Ispod kuće se nalazio podrum, ili možda tamnica za zatočenike. Vjerovatno je tunel, koji je 2007. godine, iskopan prilikom gradnje hotela "Zepter" upravo nekad pripadao navedenom objektu. Ovim putem, još jednom bismo se željeli zahvaliti Nerminu Fazliću i Nusretu Leliću, kao inicijatorima projekta izgradnje i otvorenja turbeta Džafer kapetana.

14/03/2026

Nadolazeći proljetni dani i sunčano vrijeme, svakako predstavljaju trenutak da se dio vremena posveti druženju s knjigom i pisanom riječju. Na osnovu toga, Specijalna biblioteka ovoga p**a prezentira par povijesnih romana, koji svojim imaginativnim žarom i osebujnim stilom, mogu poslužiti kao svojevrsna inspiracija u vremenu buđenja prirode, usnule u dugim i hladnim zimskim danima. Povijesni romani, kao duhovna sinteza historijskih izvora i literarnog stvaralaštva, predstavljaju poseban književni oblik, koji nastoji, pozivajući se na udaljene kutke prohujalih vremena, odgovoriti na mnoga, do sad, nerazriješena pitanja. Romani povijesnog karaktera, također, pod okriljem historije, imaju moć da upozore na određene, savremene društvene anomalije, kao što su nepravda, tiranija, nepoštivanje ljudskih prava, velike ekonomske krize i sl. Mnogi povijesni romani ostavili su dubok trag u svjetskoj književnosti, a ovdje smo izabralli njih par, koji, isto tako, mogu biti interesantni za svakog.
Prvi koji bismo izdvojili, svakako je roman "Seljačka buna" od glasovitog hrvatskog književnika Augusta Šenoe. Ovo veliko djelo opisuje sukob pobunjenog seljaštva u stubičkom kraju, protiv teških nepravdi i tlačenja od strane feudalnih gospodara predvođenih Franjom Tahijem. Radnja se temelji na povijesnim događajima iz 16. stoljeća, a Šenoa je u ovom djelu želio da naglasi dva ogromna zla vladajućih struktura, koja su aktuelna u svakom vremenu, kao što su podanički mentalitet plemstva i njihova tiranija nad podređenima. Šenoa je Seljačku bunu objavio 1877 godine, te se ovaj roman smatra jednim od njegovih najvećih ostvarenja, zajedno sa drugim romanima povijesne tematike, poput "Zlatarevog zlata" (1871) i "Čuvaj se senjske ruke" (1875). Naredno djelo je romansirana biografija poznatog velikog vezira osmanskog carstva, Mehmed-paše Sokolovića, od Mirze Sinanovića. Koristeći se velikim brojem arhivskih dokumenata, autor daje, do sad, nerasvjetljene podatke vezane za životopis ovog glasovitog državnika i vakifa, porijeklom iz tadašnjeg Višegradskog kadiluka. Mehmed-paša Sokolović, djelovao je u razdoblju tri sultana (Sulejman I Zakonodavac, Selim II i Mehmed III), odnosno u periodu zenita carstva. Svojim državničkim umjećem i diplomatskim vještinama, pomogao je da se prebrode mnogobrojne krize, koje su pogađale osmansku imperiju u drugoj polovici 16. stoljeća. Zbog ljubomore i dvorskih spletki, ubijen je 1579 godine, o čemu autor također piše. Srednjovjekovna civilizacija često je bila u fokusu mnogih književnika. Jedan od najpoznatijih povijesnih romana, čija je tematika vezana za period srednjeg vijeka, je "Ivanhoe" od tvorca ovog žanra, Waltera Scotta. Roman je posvećen srednjovjekovnoj Engleskoj, a prati avanture mladog saksonskog viteza Ivanhoea, koji se nalazi u službi kralja Richarda Lavlje Srce. Pored viteških turnira, te borbi na dvoru, u romanu se pojavljuje i legendarni junak Robin Hood i njegova družina, te vitezovi templari. Scott je ovaj roman napisao nakon što se probudio iz kome, koja ga je, nakon kraće bolesti, zahvatila u proljeće 1819. godine. Naredni roman, ostvarenje je još jednog našeg autora. U pitanju je Isnam Taljić i njegovo djelo "Tajna knjiga Endelusa" iz 2006. godine. Roman prati propast islamske civilizacije u srednjovjekovnoj Španiji, koja je, prevashodno, ostala upamćena kao stjecište učenosti i visoke kulture, i danas prepoznatljive u ostacima svojih grandioznih arhitektonskih zdanja. Svojim romanom, autor je želio upozoriti današnje generacije, o opasnostima netolarancije, ksenofobije i građenju negativnih stereotipa prema drugom i drugačijem. Od naslova koje prezentiramo, trebalo bi još spomenuti, ratni roman "Bitka kod Plevne" od turskog pisca Mehmeda Niyazi Ozdemira i "Opsesija po Vinčiju" od francuske književnice i autorice pozorišnih komada, Sofi Shovo. Prvo djelo posvećeno je glasovitoj bici u rusko-osmanskom ratu 1877-1878, koja je uvjetovala ondašnje geopolitičke promjene i raspodjelu moći na Balkanu. Roman zorno opisuje niz bitaka koje su se odigrale na ovom frontu, a, što je bitno za istaknuti, u njoj je učestvovao i veliki broj vojnika iz Bosne i Hercegovine, koji su se borili na osmanskoj strani, o čemu svjedoči i narodna pjesma "Zaplakala Šećer Đula". Sofi Shovo, u svom romanu "Opsesija po Vinčiju" slika, do sad, nepoznate detalje iz života čuvenog firentinskog umjetnika, koji je bio toliko svestran, da je, promatrajući let ptica, stvarao osnove stroja za letenje, te padobrana.
Povijesni romani, kao spoj historije i književnosti, često mogu iznjedriti djela od izrazitog značaja, kako za nauku, tako i za stvaranje ambijenta, gdje će se uvažavati moralna i etička načela.

08/03/2026

Specijalna biblioteka svim pripadnicama ljepšeg pola želi sretan 8. mart, Dan žena. Da ga provedu u miru, sreći, blagostanju i zadovoljstvu.

05/02/2026

DONACIJE KNJIGA OD MATIČNE BIBLIOTEKE "ĆIRILO I METODIJE" PRIJEDOR

Zahvaljujući našim kolegama i saradnicima Matične biblioteke "Ćirilo i Metodije" iz Prijedora, dodatno je, i sa kvalitetnim publikacijama, obogaćen fond Specijalne biblioteke. Nakon srdačnog dočeka i ugodnog razgovora, uposlenici Matične biblioteke uručili su nam nekoliko paketa različite literature, za potrebe, kako izgradnje trenutne zbirke, koju posjedujemo, tako i za naše korisnike. Od naslova koje smo dobili, svakako bi trebalo izdvojiti djela renomiranih pisaca s ovih prostora, poput: Ive Andrića, Meše Selimovića, Marka Marulića, Ivana Gundulića, Tina Ujevića i drugih. Pored njih, zastupljeni su i klasici svjetske književnosti, odnosno L. N. Tolstoj, Honore de Balzac, Erich Maria Remarque, J. J. Rousseau, Gustav Shwab i još pojedini autori. Od stručne literature, izdvajaju se, čuveni Vujaklijin leksikon stranih riječi i izraza, zatim zbirka anegdota, razgovora i crtica iz života našeg znamenitog pisca Branka Ćopića, koju je priredio provjereni biograf i publicist, Enes Čengić. Tu su još djela: "Grčka mitologija" Johna Pinsenta, priručnik Damira Kremenića o narodnoj nošnji otoka Krka, zbirka od 45 prikaza književnih djela, što ih je priredio Velimir Milošević, Godišnjak Balkanološkog instituta iz 1961. godine, pod uredničkom palicom našeg poznatog etnografa Milenka S. Filipovića i tako dalje. Među donacijama, izdvaja se i par zbornika radova, nastalih na osnovu različitih stručnih skupova. Tako bi, svakako, trebalo spomenuti zbornik radova sa 1. Kongresa jugoslavenskih etnologa i folklorista iz 1983. godine, te zbirku priloga posvećenu poznatom hrvatskom arhitektu, Aleksandru Freudenreichu iz 1972. godine.
Prilikom posjete Matičnoj biblioteci u Prijedoru, našim kolegama uručili smo zbornik radova "Bosanska Dubica kroz vrijeme" koji će, na zadovoljstvo svih nas, postati dio zavičajne kolekcije na ovom području.
Hvala još jednom dragim prijateljima na njihovim donacijama.

12/01/2026

PEPELJUGA - PRIČA O LJUBAVI I PRAVDI

Poštovani,
za početak ove nove 2026. godine, za koju se nadamo da će nam donijeti još veće radosti nego ranije, prezentiramo priču o Pepeljugi, poznatu bajku, čiji su tragovi duboko utkani u dječiju književnost širom svijeta. Priča o ovoj djevojci, dobre duše i srca punog ljubavi, datira još iz najstarijih vremena. Tako poznati antički putopisac Strabon, u svom djelu "Geographica" spominje robinju Rodopidu, u koju se zaljubio egipatski faraon Amazis, prilikom jedne svečanosti u gradu Memfisu. Faraon je želio da se oženi Rodopidom, ali se ona dala u bijeg, pritom izgubivši cipelicu (kao Pepeljuga u kasnijim verzijama). Nakon toga, faron Amazis dao se u potragu za ovom robinjom lijepoga lica. S vremenom su se pojavile i različite inačice u drugim dijelovima svijeta, a prva europska verzija izašla je iz pera italijanskog sakupljača bajki, Giambattista Basilea 1634. godine, u sklopu njegove zbirke priča "Pentamerone". Pripovijedanje ovog baroknog folkloriste predstavljalo je temelj daljnjeg uobličavanja ove priče, pri čemu je bajka svoj vrhunac doživjela u djelima Charlesa Perraulta i braće Grimm. Verzija francuskog pisca Charlesa Perraulta je možda i najpoznatija. U njoj se pojavljuju naširoko znani motivi, poput dobre vile, bundeve, koja se pretvara u kočiju, te miševa, koji čarolijom poprimaju oblik predivnih konja. Perrault je svoju verziju objavio 1697. godine, kao sastavni dio njegovog obimnog djela "Priče iz prošlih vremena". Inačica braće Grimm iz 19. stoljeća nema ove elemente, nego su Pepeljugini glavni saveznici golubovi i grlice, ali i čarobno drvo, koje je izniklo pored groba njezine majke, gdje je ova nježna djevojka svaki dan plakala. Od balkanskih verzija, najpoznatija je ona od Vuka Karadžića (poznata kao priča o lijepoj Mari), objavljena u Beču 1853. godine, u njegovoj zbirci "Srpske narodne pripovijetke". Vukova verzija obiluje južnoslavenskim folklorističkim elementima, a interesantan je motiv pijetla (princ je otkrio lijepu Maru, zahvaljujući pijetlu, koji je kukuriknuo iznad mjesta gdje je djevojka bila sakrivena), čija simbolika označava prelazak iz noći (zlo i nesklad) u dan (dobro i dolazak sklada).
Kada je u pitanju psihoanalitički pristup ovoj bajci, poznati liječnik Karl Gustav Jung piše, da je bajka o Pepeljugi odraz kolektivnog nesvjesnog, prepunog simbolike, koja označava životne cikluse od djetinjstva do potpune zrelosti. Za razliku od njega, čuveni dječiji psiholog Bruno Bettelheim ističe, da ova priča predstavlja alegorijski prikaz raznih doživljaja unutar dječjeg svijeta, pogotovo njegovu nesvjesnu borbu u konstantnom suparništvu s braćom i sestrama, radi pridobijanja roditeljske pažnje. Kako god, bajka o Pepeljugi ima duboku moralnu poruku u smislu da, nakon dugotrajne nepravde i životnog p**a posutog trnjem, istina i ljubav konačno pobjeđuju. Pored toga, u ovoj poznatoj priči, promoviraju se istinske ljudske vrijednosti, poput, dobrote, iskrenosti, skromnosti, strpljivosti, što, svakako, ima veliki značaj i sa pedagoškog stajališta. Bajke imaju snažan uticaj na razvoj dječje mašte, a priča o Pepeljugi, u njihovom svijetu čarolija, igre i zabave, nesumnjivo može potaknuti još dublje promišljanje o pojavama koje ih okružuju.

31/12/2025

Sretnu i uspješnu novu 2026. godinu želi vam Specijalna biblioteka Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Dubica. Puno zdravlja, sreće i ljubavi. Neka vas radost prati gdje god da ste. S obzirom da nam nedostaje snježni ugođaj za ovu blistavu noć, ovom prilikom, vaš bibliotekar vam je pripremio jednu kratku pjesmicu o Snješku Bijeliću i novoj godini:

"Pored p**a Snješko stoji,
na glavi mu lonac stari.
Lepršavim glasom zvijezde broji,
za strašnu studen on ne mari.

U ruci mu metla duga,
oko vrata topli šal.
U tišini noći tiho čeka,
novogodišnji maskenbal.

Za vatromet on je spreman.
Za kolače i konfete.
Za poklone slatke nježne,
i pahulje čarobne snježne.

I dođe ponoć, čestita, slavna.
Započe radost večernja bajna.
Jedino Snješko iz daljine gleda,
kako se ljubav spaja u kapljici leda."

19/12/2025

HAMDIJA POZDERAC - BORAC ZA DRŽAVNOST BOSNE I HERCEGOVINE

Pojedine ličnosti, udruženja i institucije, koje su svojom političkom borbom, zalaganjem i požrtvovnošću, doprinijele afirmaciji Bosne i Hercegovine, u mnogim vidovima njezinog života, svakako zaslužuju da se njihovo ime zlatnim slovima upiše u historiju ove zemlje i tako sjećanje na njih sačuva od zaborava. Na osnovu toga, Specijalna biblioteka, ovom prilikom, prezentira zbirku govora, predavanja i izlaganja našeg poznatog intelektualca i jednog od vodećih političara iz period socijalističke Jugoslavije, Hamdije Pozderaca. Ovu značajnu kolekciju dokumenata priredili su, novinar i dugogodišnji saradnik H. Pozderca, Mulo Hadžić i naš uvaženi politolog i nekadašnji profesor Univerziteta u Bihaću, Mujo Demirović. Knjiga je nastala na osnovu velikog broja izvorne građe, poput: privatnog arhiva familije Pozderac, Arhiva SDP BiH, Državnog arhiva u Sarajevu i dr. Politički govori u ovoj monografiji obuhvataju period od 1969 do 1974 godine, kada je došlo do dramatičnih i krucijalnih promjena u Jugoslaviji, obilježenih raznim društveno-političkim aferama, slabljenjem centralističkih pozicija, te jačanjem uloge republika i pokrajina u budućim odnosima u Federaciji. U takvim okolnostima, H. Pozderac se kontinuirano, i na teorijskom i na praktičnom polju, zalagao za jačanje državnosti Bosne i Hercegovine unutar jugoslavenske Federacije, upozoravajući na stalnu opasnost negiranje njezine ravnopravnosti i samobitnosti, koji su dolazili iz određenih nacionalističkih krugova. Pozderac je isticao važnost ravnopravnosti Srba, Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini, opirući se dominaciji bilo koje od spomenutih nacija. Veliku ulogu, ovaj političar iz vremena SFRJ, odigrao je u periodu konačnog priznavanja Muslimana kao nacije, pa je, u tom svojstvu, bio vrlo aktivan i na terenu prilikom popisa stanovništva 1971 godine (na tom popisu Muslimani su se prvi put mogli izjasniti u nacionalnom smislu). Tada je imao i podršku vodećih bosanskohercegovačkih političara, poput: Branka Mikulića, Rate Dugonjića i ostalih. Pored borbe na političkom polju, Pozderac je bio aktivan i u zalaganju za ekonomski razvoj naše republike. Povodom toga, intenzivno se zalagao za napredak slabo razvijenih područja, kao što su: Bosanska krajina, istočna Bosna i Hercegovina. Također, u sklopu razvoja obrazovanja, podupirao je saradnju fakulteta i velikih privrednih organizacija, radi uzajamne koristi i bržeg uključivanja Univerziteta u savremeni tehničko-tehnološki proces. Tako je, na tom polju, došlo do značajnog napretka na relaciji: Energoinvest-Elektrotehnički fakultet, UNIS-Mašinski fakultet, Željezara Zenica-Metalurški fakultet i dr. Pozderac je stalno upozoravao da mora doći i do bržeg razvoja naših kulturnih institucija, jer, ako naši znanstvenici budu pasivni na tom polju, pojaviće se razne lažne i zlonamjerne interpretacije bosanskohercegovačke historije i kulturne baštine, pogotovo one nacionalističkog i šovinističkog karaktera. Tako je naglašavao da se konačno moraju napisati historija naroda BiH, izvršiti prikupljanje, valorizacija i promocija naše književne baštine i jezičkog blaga, izraditi ključne monografije, leksikoni, priručnici i tako dalje. Govoreći o jeziku, Pozderac je isticao da Bosna i Hercegovina ima svoje specifično jezičko naslijeđe, te da se kod nas prožimaju različite varijacije, pa bi svako inzistiranje na istočnom ili zapadnom obliku, vodilo u nacionalizam. Govoreći o novom Ustavu SFRJ, te o ustavnim amandmanima na Ustav SR BIH, Pozderac je istaknuo da je njime ojačala državnost Bosne i Hercegovine u okviru jugoslavenske Federacije, ali i ravnopravnost sva tri njezina naroda. Politički angažman Hamdije Pozderca svakako je obilježen istinskim zalaganjem za ravnopravnost i samobitnost Bosne i Hercegovine, u vrijeme kada su postojali pojedini unitaristički faktori, koji su nastojali negirati kontinuitet državnosti naše republike, ali i različite nacionalističke tendencije, čija je ambicija bila zadovoljavanje vlastitih partikularističkih interesa. Iako je ponekad bio pod pritiskom, pogotovo kada je u pitanju priznavanje Muslimana kao nacije, ovaj vrli teoretičar, držeći se ipak službene politike Saveza komunista, nije odustajao. Njegova borba za ostvarenje svih čovjekovih potencijala, što je bila jedno od doktrinarnih načela samoupravljanja, nije posustajala, tako da njegova uloga, u tom vremenu, zasigurno ostaje nemjerljiva.

09/12/2025

STIGAO TAKVIM ZA 2026. GODINU!

Kraj godine rezerviran je za još jedan broj Takvima, stručne publikacije Islamske vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini, u kojem je, po običaju, zastupljen veći broj priloga posvećenih aktuelnim temama iz različitih oblasti nauke i kulture. Sadržaj Takvima podjeljen je na više tematskih cjelina, od pitanja vezanih za Kur'an i hadis, preko priloga koji govore o etici i politici, do kulturne baštine Bošnjaka i njihovog duhovnog života. Prvotna namjena ove periodične publikacije, koja je nastala još davne 1934. godine, na inicijativu našeg poznatog teologa, pisca i kasnijeg reis-ul-uleme, Fehima-ef. Spahe, bila je kreiranje jedinstvenog kalendara za namaska vremena u Bosni i Hercegovini. Time je bila stvorena jedinstvena vaktija, koja, prije toga, nije bila usklađena, jer su je, parcijalno, radili lokalni, Okružni šerijatski sudovi. Pored kalendara, prvi Takvimi donosili su i niz drugih informacija, poput: važnih praznika na nivou države, statističke podatke Islamske zajednice i dr. (npr. prvi broj Takvima iz 1934 g. uz kalendar sadrži i: rodoslovlje kraljevske kuće Karađorđevića, državne i školske praznike, popis taksi islamskih vjerskih i sudskih vlasti i još ponešto). Kasnije će u Takvim biti uvršteni i stručni prilozi. Ovaj broj nam, nakon uvodnog izlaganja Nedžada Grabusa o islamu i muslimanima u savremenom europskom kontekstu, donosi niz priloga o pojedinim aktuelnim pitanjima, što svakako zaslužuje da se ovom časopisu posveti određena pažnja. Tako, Esad Duraković u članku "Ahiretsko spasenje u spoznaji kao svjetlosti ili u svjetlosti kao spoznaji" piše o kognitivnom značaju metafore i njezinim tumačenjima određenih metafizičkih pojava, odnosno nadiskustvenih kategorija, za koje je alegorijski jezik, možda i najoptimalnije sredstvo. Rifat Šahinović u eseju "Naša čitanja Kur'ana" problematizira pitanje današnjeg nedostatka dubljeg razumijevanja Božje objave, već ističe da je pristup svetom tekstu uglavnom formaliziran. Po njemu, istinsko razumjevanje riječi zapisanih u Kur'anu, čovjeku otvaraju široku perspektivu otkrivanja božanskih darova i oplemenjivanja vlastite duše. U prilogu "Teblig i društvene mreže" Meho Šljivo, piše o važnosti autentičnog tumačenja kur'anskog teksta, bez težnje za vlastitom samopromocijom i instrumentaliziranjem religije u komercijalne svrhe. Po ovom autoru, tumači božanske objave, moraju biti pouzdane osobe, koje posjeduju kvalitetnu teološku naobrazbu, poznaju moralna načela i razvijaju samodisciplinu . Još dodaje, da je pojedinim današnjim internet guruima, koji tumače ajete iz Kur'ana i o njima donose vlastiti sud, važniji rejting i broj lajkova, nego autentičnost i vjerodostojnost poruke. Haris Dubravac, govoreći o važnosti podsjećanja na čovjekovu prolaznost i odlazak s ovog svijeta , piše da ovakav stav ima etičke implikacije u vidu njegovanja skromnosti, težnje za umanjenjem suvišnih želja, te načina kako da se odagna međusobna zavist i mržnja. Također, autor još govori o problemu eutanazije, blagodati života i smislu ljudske patnje. Aktuelna političke teme propitkuje Muhamed Jusić u članku "U sjeni Gaze i Ukrajine" gdje ističe da međunarodno pravo igra sve slabiju ulogu u multipolariziranom svijetu. Po autoru, velike sile nastoje postići ravnotežu snaga, pa se u tom pravcu i kreira globalna geopolitička karta, što se jasno vidi na primjerima malih. Dženita Karić u radu "Al-Andalus u Bosni" osvrće se na skup motiva, koje su bošnjački intelektualci upotrebljavali, kada su uspoređivali stanje u svojoj zemlji, sa onim u periodu, kada su muslimani vladali Iberijskim poluotokom. Sličnu temu, odnosno motiv genocida u bošnjačkoj književnosti, prezentira Amila Kahrović-Posavljak, gdje se osvrće na djela: Damira Ovčine, Nedžada Ibrišimovića, Mirsada Sijarića, Isnama Taljića i Huseina Haskića. Edin Lepenica, priredio je kratki rad Muhameda-ef. Pašića o našem čuvenom astronomu, muvekitu Gazi Husrev-begova vakufa i prvom uredniku Takvima, Muhamedu Kantardžiću. Kantardžić je najviše zaslužan za reformu takvima (kalendara koji određuje namaska vremena) u Bosni i Hercegovini, kojeg je korigirao u skladu sa šerijatskim propisima i preciznim mjerenjima nebeske sfere. Naš nadaleko poznati hafiz Nedim Botić i njegova supruga Amina Mujela-Botić, u svom prilogu "Islam, bol i nevidljivo tijelo" raspravljaju o smislu boli i emocionalne patnje, koje, čovjeka podsjećaju na njegovu prolaznost i ranjivost, ali ga i uče kako, uz pomoć vjere, pronaći smisao u teškim trenucima. Pored toga, autori ističu da je bol jedna vrsta duhovnog pročišćenja, koja čovjeku olakšava potragu za istinskim smislom, čini ga emocijonalno zrelijom osobom i uči ga životnoj mudrosti. U dijelu o etici brige, autori napominju važnost njegovanja druge osobe i istinsko upoznavanje s njenim stanjem, jer se bolest ne uklanja samo lijekovima, već I ljubavlju, koja podrazumijeva: riječi utjehe, podršku u teškim trenucima, odnos pun milosti I sl. Za kraj bih još mogli izdvojiti i rad Lejle Boškailo o Kur'anu u vremenu tjeskobe. Ovdje autorica piše, da Božja knjiga ne negira tjeskobu, već prepoznaje njezine korijene i upućuje čovjeka na smisao kroz vjeru, ali i podstiče na konkretno djelovanje. Kroz analizu kur'anskih ajeta i klasične tefsirske literature, autorica opisuje kako Božja knjiga razumije i analizira tjeskobu. Zadnji dio Takvima je kalendarski dio, odnosno vaktije za cijelu godinu, te, kao dodatak, i vaktija za nadolazeći ramazan. Na slici je Hafizova džamija u Kotezima kod Trebinja.

Specijalna biblioteka Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Dubica

13/06/2026

02/06/2026

03/05/2026

14/03/2026

08/03/2026

05/02/2026

12/01/2026

31/12/2025

19/12/2025

09/12/2025

Address

Website

Alerts

Contact The Organization

Shortcuts

Share

Category