PNSD - Oficijelna Stranica

17/01/2022

Ovaj post je rađen i zasnovan na odlomku iz djela „Principi komunizma" od Friedricha Engelsa.

Komercijalne krize su jedna od najznačajnijih posljedica industrijske revolucije. Otkrićem mašina na paru i električne energije dolazi do automatizacije u proizvodnji dobara i preveliko brzoj i jednostavnoj distribuciji iste. To ne bi bio problem da slobodna konkurencija, što je i najadekvatniji proces za proizvodnju kapitala, nije poprimila radikne forme te tako nastaju komercijalne krize medju firmama i kapitalistima. One obuhvataju preveliku i nepotrebnu akumulaciju proizvoda za kratko vrijeme- nacinjeno je previše proizvoda nego što je potrebno za prodati u tom vremenu. Glavna posljedica ovoga je što radnici gube svoje poslove i ostaju bez hrane i mogućnosti održanja vlastite egzistencije, obzirom da za razliku od srednjovjekovnih kmetova i robova, proleteri kaoi dalje radnička klasa nemaju osiguranu egzistenciju. Dobra nisu mogla biti prodata radi nagle proizvodnje. Fabrike se zatvaraju a radnici otpuštaju. Vremenom ce se proizvodi prodati i fabrike će ponovo početi zapošljavati radnike, da bi se za par godina ponovila ista stvar. Svakih par godina bi izbila nova komercijalna kriza po istom uzroku što najveće posljedice ostavlja po radnike. Krupna industrija, iako je stvorila slobodnu konkurenciju kao najadekvatniji proces proizvodnje kapitala, sada je je znatno i radikalno prerasla. Krupna industrija ovime može opstati samo pod cijenu katastrofe i haosa uzrokovanog svakih par godina novom komercijalnom krizom, prema tome jedan od načina bi bio da se ista izbjegne je da se krupna industrija ukine, a to je nemoguće. Drugi i mnogo pouzdaniji način je da se prekine kontrola individualaca koji upravljaju industrijom, i stvori se novo društveno uređenje koje se zasniva na tome da proizvodnjom upravlja cjelokupno drustvo koje funkcioniše po nekom redu i rasporedu i doprinosi svima u zajednici podjednako.

17/01/2022

Ako se sistem produkcije dobara, tako da se sva sredstva nad proizvodnjom stavljaju u ruke proletera, što će se postići ukidanjem privatne svojine, razvije do te mjere, i to po cijelom svijetu, radnici neće imati potrebe kupovati od drugih jer obzirom da svi rade, moći će proizvoditi sami za sebe a isto tako drugi neće imati kome da prodaju ono što proizvode osim za upotrebe vlastite zajednice u skladu sa potrebama društva dobara koja ih je proizvela, na taj način se rad više ne pretvara u kapital već samo u robu a novac će postati beskoristan.

17/01/2022

Gledajući na političku situaciju na Balkanu, Bosna i Hercegovina se u posljednjih 30 godina sve više udaljava od socijalizma. To je prvobitno nažalost i bilo tako planirano raspadom Jugoslavije, kao i za sve njene članice što je pratilo raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine. Mržnja među nacijama, radikalni šovinizam i nacionalizam dovode do sve vise udaljavanja naroda južnih Slavena od solidarnog života i kooperativnosti kako je nekada bilo u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Pokret Nezavisnog socijalističkog društva se zalaže za sljedeće:

-Centralizaciju nezavisne republike Bosne i Hercegovine

-Ukidanje entiteta

-Maksimalno poštovanje pripadnika svih vjera i nacija koji u njoj žive

-iskorijenje nacionalizma i memoriajlnih obilježila rata iz devedesetih

-uspostavu socijalistickog državnog uređenja i vlade.

-stvaranje jednog i zajedničkog ustava

Svi članovi PNSD-a se zalažu za iskorijenje entiteta i pravljenje jednog ustava nove socijalističke Bosne i Hercegovine koja ce poštovati pripadnike svih vjera i nacija koji žive u njoj. Iako u narednom period sigurno ne možemo očekivati komunističku komunu svjetskog mira i ujedinjenja blokova, možemo očekivati kreaciju socijalističke zemlje, isključujući činjenicu kršenja Dejtonskog sporazuma kojeg krše ciljevi ovog pokreta i isključujući Američke intervencije na Bosnu i Hercegovinu.

Na mladima svijet ostaje, historija nam služi kao primjer onoga što u budućnosti trebamo poboljšati i popraviti.

17/01/2022

Dugotrajna kolonijalna vlast na Kubi, najprije španjolska, a potom američka, dovela je do nakupljanja nezadovoljstva koje je eskaliralo pedesetih godina 20. vijeka. Pokret 26. jula 1953. označio je početak kubanske revolucije, kada je Castro s nekolicinom istomišljenika napao vojarne u
Santiagu. Kubanska revolucija je naziv za građanski rat koji se od 1953. do 1959. vodio na Kubi između režima pro-američkog predsjednika Batiste na jednoj, i ljevičarskih, nacionalističkih i prodemokratski orijentiranih ustanika okupljenih u Pokret 26. jula na drugoj strani. Ustanak je započeo u julu 1953. Do 1958. godine Batistine snage će biti slomljene vedrim taktikama i otporom revolucionarnih snaga koji će se koristiti i gerilskim ratovanje te će nakon toga početi uvoditi vlastite reforme. Revolucija na Kubi će doprinijeti eskalaciji Hladnog rata kao što će uticati i na posljedice nakon nje, te će Kuba tad postati prva socijalistička država na zapadnoj hemisferi. 1. januara 1959. godine U Santiago de Cubi Fidel Castro je sa balkona vijećnice proglasio pobjedu nad vojskom diktatora Batiste.

17/01/2022

Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika je osnovan 30. decembra 1922. godine, prije 99, što će sljedeće godine biti 100 godina od njegovog osnivanja. Nastao je nakon završetka građanskog rata u Rusiji nakon oktobarske revolucije par godina prije. Na ovom postu ćete naučiti njegov historijat ukratko te neke od njegovih najvećih dostignuća i najpoznatijih osoba tokom njegovog postojanja. SSSR su sačinjavale sljedeće države: Rusija, Ukrajina, Georgia, Bejlorusija, Uzbekistan, Armenia, Azerbaijan, Kazakhstan, Kyrgyzstan, Moldova, Turkmenistan, Tajikistan, Latvia, Lithuania i Estonia. Glavni grad bio je Moskva (Rusija), te je površina države iznosila 22.400.000 km². Prostirao se na sjeveru Azije većini i obuhvatao veći dio Azije i istočne Evrope. Bio je i opoziciona sila najvećeg neoružanog sukoba u historiji, Hladnog rata. Savez se službeno raspao 26. decembra 1991. godine uslijed loših odluka Mikhaila Gorbacheva, posljednjeg Sovjetskog predsjednika, da uvede višepartijski sistem. Gorbačove odluke da dozvoli izbore sa višepartijskim sistemom i stvori predsjedništvo Sovjetskog Saveza započele su spor proces demokratizacije koji je na kraju destabilizirao komunističku kontrolu i doprinio kolapsu Sovjetskog Saveza.

17/01/2022

Leonid Ilyich rođen je u Ukrajini u Kamenskoye 19. decembra 1906. godine. Za 18 godina vodio je najviši nivo u SSSR-u. Budući generalni tajnik bio je najstariji sin u obitelji radnika, nakon što su rođeni Jacob i Vera. Godine 1915. Ušao je u gimnaziju, koji je diplomirao 1921. Godine 1923. primljen je u Komsomol. Godine 1927. diplomirao je na kopnenoj geodetskoj tehničkoj školi, nakon što je studirao kao geodet u svojoj domovini, a zatim je prebačen u Ural. Godine 1935. diplomirao je na večernjem fakultetu DMI(metalurški institut) s diplomom inženjera. Služio je u političkom instruktora Crvene armije do 1936. godine, u istom su diplomirali stope motorizacija, nakon što je promaknut u poručnika. Godine 1950. radio je kao prvi tajnik Središnjeg odbora Moldavije, od 1954. godine prebačen je u Kazahstan. Godine 1964. sudjelovao je u skupini pomak Hruščov s dužnosti, pa čak i ponudio fizičkim mjerama kako bi se uklonili. U istom 14. listopadu 1964. izabran je BrežnjevPrvi tajnik Centralnog odbora CPSU. Prema Biryukovu, imenovanje je bilo namijenjeno privremenoj mjeri, sve do izbora stalnog glavnog tajnika. Ali Leonid Ilič pokreće opsežan program za povratak lenjinističkih načela, a za nekoliko mjeseci nitko nije razmišljao o razrješenju državnog šefa.

17/01/2022

Na današnji dan, 18. decembar 1879. godine rođen je Josif Visaronovič Džugašvili Staljin.
Josif Staljin bio je vođa Sovjetskog Saveza više od dvije decenije. Na vlast je došao nakon smrti Vladimira Lenjina uz pomoć Komunističke partije, čiji je bio glavni sekretar.
Staljin je ostao zapamćen po tome što je podsticao industrijalizaciju i kolektivizaciju (oblik ukidanja privatne imovine u komunizmu tj. prenos privatne imovine u vlasništvo države). Staljinova Crvena armija pomogla je u borbi protiv Nacističke Njemačke u Drugom svetskom ratu te oslobodila Evropu od iste. Stvorio je najveću svjetsku silu koja je za svega dvadesetak godina prije bila monarhija.

17/01/2022

Kapitalizam je predator koji se rodio iz feudalizma koji se rodio iz ropstva koje se rodilo iz primitivizma. Antitza na njih kao tezu, po Hegelovoj dijalektici je socijalizam a sinteza komunizam.

17/01/2022

Ženski rod ne smije biti diferenciran od klasnih borbi. One zaslužuju ista prava protiv opresivnih eksploatera koja će dobiti samo socijalističkom revolucijom.

08/12/2021

02/12/2021

Mnogo zapadnjaka propagira tvrdnje da je Mao Zedong upropastio kinesku tradiciju kulturnom revolucijom, no to nužno nije tako. Većinom se izjavljuje koliko je incidenata Mao prouzrokovao i koliko ljudi poubijao, no ni to baš nije istina. Naravno da nije bezgrešan no ljudi protjeruju isto kao i za Staljina, sto je većinom plod zapadne propagande. Iako je činjenica da je neka tradicija iskorijenja, to je učinjeno za dobrobit naroda i progres društva kako bi isto ostalo u korak sa vremenom. Danas navodimo određene prednosti Kineske kulturne revolucije.

LIJEVO ZA PRAVO!

15/11/2021

U današnjem društvu pojedinac može biti samo troje: eksploater (manjina), eksploatisan (većina) ili mrtav.