09/09/2026
Ćamil Sijarić o Počitelju – tvrdom gradu na Neretvi
„Čudan za oko, bijel i star, prilegao je uz liticu nekada tvrdi grad Počitelj na Neretvi.“
Ovako je Ćamil Sijarić prije više od sedamdeset godina opisao Počitelj, jedno od najprepoznatljivijih mjesta hercegovačkog krajolika.
Između Blagaja i Čapljine, tamo gdje se Neretva probija kroz krečnjačka brda, putniku se ukazuje grad čije zidine i visoke kule izrastaju iz krša. Već tada, sredinom 20. vijeka, Sijarić je zapisao da pogled na Počitelj ostavlja neobičan utisak i budi pitanja: čiji je grad, kada je nastao i kakvu je istoriju ispisao?
A istorija Počitelja bila je burna.
Smješten na važnom karavanskom putu Dubrovnik – Bosna, u donjem toku Neretve, Počitelj je stoljećima imao veliki trgovački i strateški značaj. O njegovu su se utvrđivanju i sudbini nadmetali veliki igrači – Ugarska, Osmansko carstvo i Dubrovačka Republika.
Sijarić posebno oživljava vrijeme Matije Korvina, kada je Počitelj dodatno utvrđivan kao važna tačka prema Hercegovini i moru. Dubrovčani su pomagali njegovu izgradnju novcem, materijalom i majstorima. Kasnije su Turci dogradili tvrđavu, podigli bedeme, tabije, kule i tajne kapije.
Ali Počitelj nije bio samo tvrđava. Vremenom je ispod njegovih zidina izrasla čaršija sa zanatlijama, dućanima i kućama, a grad je dobio medresu, biblioteku, imaret, hamam, han, sahat-kulu i džamiju. Posebno mjesto u Sijarićevom opisu zauzima upravo kulturni život grada. I danas, kada gledamo Počitelj, možemo prepoznati tragove tog vremena: kule, bedeme, kamene kuće, džamiju i sahat-kulu, sve ono što svjedoči o gradu koji je nekada bio mnogo više od slikovitog mjesta na Neretvi.
Ćamil Sijarić je u svom tekstu uspio spojiti istoriju, prostor i priču o ljudima. Njegov Počitelj nije samo tvrđava. To je živi prostor koji pamti carstva, trgovce, vojnike, zanatlije, putnike i generacije koje su prolazile njegovim kamenim ulicama.
„Počitelj i dalje svjedoči o bogatoj historiji ovoga kraja.“
Tekst „Počitelj – tvrdi grad na Neretvi“ objavljen je u Oslobođenju, a njegov autor bio je Ćamil Sijarić. Danas ga možemo ponovo čitati zahvaljujući digitalizovanoj arhivskoj građi.
Infobiro – digitalna arhiva bosanskohercegovačke štampe.
