Odmah poslije Drugog svjetskog rata, teritorij Grada Sarajeva podijeljen je na četiri rejona. Četvrtom rejonu pripadalo je područje današnje Općine Novo Sarajevo. Godine 1952. formiraju se Općine užeg i šireg područja grada. Općina Dolac (Novo Sarajevo), Ilidža i Vogošća predstavljale su šire područje grada Sarajeva. Godine 1955. uvodi se novi komunalni sistem, kada se prvi put i zvanično spominje
Općina Novo Sarajevo. U ratnom periodu Općina Novo Sarajevo je pretrpjela značajne gubitke u stanovništvu, devastiran je veliki broj stambenih i privrednih objekata. Od 1996 godine sa obnovom Grada počeo je proces intenzivne obnove i nove gradnje na području općine, čime se dobio izgled moderne urbane općine. Prosječne nadmorska visina Općine Novo Sarajevo je 519 m (Č.Vila) i pripada nizijskom rejonu (do 550 m.n.v.).Na nadmorskoj visini od 550 -700 m.n.v. teren pripada brdskom rejonu, a n.v. iznad 700 m pripada planinskom rejonu. Prosječna nadmorska visina Općine je 667 m.n.v. Planinski rejon se prostire na sjevernom dijelu Općine gdje se nalazi brdo Hum sa nadmorskom visinom od 816 m. U ovom dijelu Općine nalaze se naselja Gornji Pofalići, Gornji i Donji Velešići. Planinski rejon se sa tog dijela postepeno spušta prema dolini rijeke Miljacke preko brdskog i padinskom dijelu Općine gdje su formirana naselja, padinska naselja Donjih Pofalića i Gornjih i Donjih Velešića. Nizijski dio Općine smješten je na aluvijalnim naslagama rijeke Miljacke. To je centralni dio Općine i grada Sarajeva sa prosječnom nadmorskom visinom od 519 m.n.v. gdje su smještena naselja Dolac, Malta, Č.Vila I i II, Kvadrant, Željeznička, Kovačići, Grbavica I i II, Hrasno. Odatle se teren naglo diže prema padinskim naseljima Hrasnog brda, Vraca Gornjih Kovačića. Prostor Općine se odlikuje vertikalnim profilom, čije se visinske kote kreću od 519 m.n.v. (Č.Vila) do 816 m.n.v. (kota Hum).
- Prostor općine Novog Sarajeva karakteriše dva klimatska tipa. Do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontinentalna klima, dok se iznad te visine izdvaja kontinentalno-planinski tip klime. Grad Sarajevo je smješten u uskoj kotlini rijeke Miljacke, što mu daje posebne klimatske karakteristike, koje se često značajno razlikuju od klime šireg prostora. Zbog vertikalne razuđenosti reljefa u Sarajevu se mogu izdvojiti padinski i kotlinski dio grada što dovodi do modifikacije klime i pojave mikroklime pojedinih dijelova grada. Ovakav morfološki sklop terena uzrokuje smanjen intenzitet i učestalost vjetrova, a samim tim i na prirodnu ventilaciju, stvaranje jezera hladnog zraka, inverziju temperature, pojavu toplotnog otoka u užem dijelu grada i pojavu lokalnih vjetrova. Prosječna godišnja temperatura je 9,5oC. Najhladniji mjesec je januar sa prosječnom temperaturom -1,3oC a najtopliji je juli sa srednjom temperaturom od 19,1 oC. Prosječna vrijednost relativne vlažnosti iznosi 72%, a najveći prosjek srednjih mjesečnih vrijednosti imaju mjesec decembar (82%) i januar (81%), dok su najmanje prosječne vrijednosti u aprilu i augustu (65%). Raspodjela zračnih strujanja je u velikoj mjeri uvjetovana reljefom, tako da u Sarajevu preovladavaju istočni (17%) i zapadni (14,6%) vjetrovi, što je svakako u vezi sa otvorenošću sarajevske kotline u smjeru istok-zapad. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka pojava, a prosječna brzina vjetra iznosi 2,8 m/sec.
