Naša stranka

12/06/2026

11/06/2026

Povodom odluke lokalnih vlasti da se u Bugojnu uvedu kazne za neprimjereno pisanje na društvenim mrežama, oglasili su se iz Kantonalnog odbora Naše stranke u SBK.

„Kažnjavanje neprimjerenog govora na društvenim mrežama još je jedan pokušaj suzbijanja slobode građana u SBK.

To je ista politika koja administrativnim opstrukcijama sprečava okupljanja građana koji žele da zajedno, javno bodre fudbalsku reprezentaciju, a što smo imali priliku vidjeti u Vitezu i Kiseljaku.

Ove slučajeve ne treba posmatrati odvojeno. Oni su simptom dugogodišnjeg načina upravljanja kantonom. SDA i HDZ gotovo tri decenije imaju ključnu političku odgovornost za procese u Srednjobosanskom kantonu.

Stvoren je politički ambijent u kojem se građanske inicijative dočekuju s nepovjerenjem, kritički glasovi s nelagodom, a drugačija mišljenja sve češće kao smetnja umjesto kao dio demokratskog društva.

Posebno zabrinjava činjenica da se umjesto rješavanja stvarnih problema građana energija i institucionalni kapacitet troše na kontrolu javnog prostora i nadzor onoga što ljudi govore, pišu ili organizuju.

Iz toga je jasno da vlast nema odgovor na ekonomske, demografske i druge probleme koji opterećuju građane, pa ograničavanjem slobode govora i okupljanja žele zastrašiti građane od iskazivanja nezadovoljstva koje je sve očitije.

Koliko god pokušavali ograničiti prostor za kritiku, nezadovoljstvo građana neće nestati. Naprotiv, svaki novi pokušaj gušenja slobode govora i okupljanja samo dodatno potvrđuje da se vlast isključivo bavi očuvanjem vlastitih pozicija a takva vlast je teret koji građani neće još dugo moći podnositi.“

11/06/2026

Edin Forto: Građanima se pokušava predstaviti da je neko političkom odlukom uskratio prijenos utakmica reprezentacije na javnom servisu. To jednostavno nije tačno. Riječ je o postupku dodjele komercijalnih prava u kojem su učestvovali emiteri, a odluku je donio nosilac prava. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH ne učestvuje u licitacijama za televizijska prava, ne pregovara o komercijalnim ugovorima između emitera i ne može narediti privatnoj kompaniji da svoja prava ustupi bilo kome. Prema dostupnim informacijama, nakon završetka postupka BHRT nije uspio postići dogovor sa Arena Sportom o eventualnom ustupanju ili otkupu dijela prava za emitovanje.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH kontinuirano radi na pronalaženju rješenja za stabilizaciju i podršku BHRT-u te da je upravo Ministarstvo iniciralo niz aktivnosti s ciljem jačanja finansijske održivosti javnog servisa. Zato je posebno neodgovorno pokušavati odgovornost za tržišne i poslovne odluke prebaciti na institucije koje u tim procesima ne učestvuju. Umjesto proizvoljnih optužbi i skupljanja jeftinih političkih poena, javnosti treba ponuditi činjenice i raditi na rješavanju problema s kojima se BHRT suočava godinama.

Posebno je razočaravajuće što se u trenutku kada Bosna i Hercegovina slavi historijski uspjeh i plasman na Svjetsko prvenstvo dio političke scene odlučuje za nove podjele i dnevnopolitičke obračune. Naši reprezentativci ostvarili su uspjeh koji je obradovao cijelu zemlju. Umjesto da taj trenutak bude povod za zajedništvo i podršku reprezentaciji, pojedinci ga koriste za političke obračune i širenje netačnih informacija. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju više odgovornosti i više istine.

Sretno našim Zmajevima! 🇧🇦

10/06/2026

Mirsad Čamdžić: Dok se HDZ i SDA ponovo približavaju po starom receptu podjela i trgovine institucijama, građani i dalje plaćaju cijenu istih politika već 30 godina. U vlasti smo da se borimo, a ne da šutimo.

09/06/2026

Relaksacija odnosa između Hrvata i Bošnjaka fraza je koju Čović i Izetbegović godinama koriste kao politički okvir u fazama pregovora SDA i HDZ-a o vlasti i raspodjeli javnog dobra koje se tretira kao plijen.

U praksi, relaksacija ne znači rješavanje problema nego privremeno usklađivanje političkih interesa oko vlasti, budžeta i institucionalne kontrole, dok se ključna otvorena pitanja sistemski odgađaju. Rezultate njihove relaksacije vidimo u Mostaru, Stocu…

Pitanje je šta ovog p**a smjeraju. Da li relaksacija odnosa u konačnici znači i tihu reanimaciju političkih projekata poput Herceg-Bosne u institucionalnom smislu. Odnosi HDZ-a i SDA se u tom okviru često relaksiraju upravo kroz procese koji vode ka teritorijalnoj i institucionalnoj segmentaciji: Hrvatske pošte, EP HZHB, Šume Herceg-Bosne, HT Eronet i RTV Herceg-Bosne samo su neki od primjera zaokruživanja etno-institucionalnog prostora. Krajnje je licemjerno govoriti kako Herceg Bosna nikad neće biti napravljena, kad je već napravljena u vrijeme tridesetogodišnje takozvane relaksacije odnosa između HDZ i SDA. Možda relaksacija u ovom slučaju znači i megakanton kako je to potpredsjednik SDA Haris Zahiragić najavio samo prije mjesec dana.

Istovremeno, u Mostaru se godinama radilo na jubilarnom predizbornom političkom zaoštravanju odnosa, bojkotima iza kojih stoje izakulisni dogovori.

Bošnjaci u Hercegovini ne samo da su majorizirani, nego se u više sredina suočavaju i s diskriminacijom, posebno kroz problem nepoštivanja principa pariteta i nezastupljenosti u organima uprave, na što se često opravdano ukazuje iz Stoca, Čapljine i Mostara.

Zbog toga, stvarna relaksacija odnosa ne može biti politički dogovor elita, nego isključivo dosljedna provedba evropskih standard: vladavine prava, ravnopravnosti i nediskriminacije. To podrazumijeva provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ako im je zaista do relaksacije, onda je ulazak u EU najbolje rješenje, proces koji spretno izbjegavaju jer on između ostalog podrazumijeva i - neovisno pravosuđe.”

09/06/2026

Nasiha Pozder: Bila sam iskreno ponosna na tim koji je predstavljao i branio Bosnu i Hercegovinu u Ženevi u postupku pred Espoo konvencijom povodom projekta odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Vjerujem da smo iznijeli snažne argumente i da smo pokazali koliko je važno zaštititi naše građane i okoliš. Sada očekujemo preporuke i zaključke, a ja ostajem optimistična i vjerujem da će evropski standardi i u ovom slučaju biti ispoštovani.

08/06/2026

Duška Jurišić: Udruženja žrtava su u pravu. Ne može se Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, ustanovljen Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, svesti na jedno protokolarno saopćenje. To nije dostojanstveno, nije odgovorno i nije odnos koji država treba imati prema žrtvama genocida i njihovim porodicama.

Podsjetila je da je i na sjednici Odbora za unutrašnju politiku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine glasala protiv predloženog programa obilježavanja upravo zato što njime nije bio predviđen Dan žalosti niti sadržajniji program obilježavanja 11. jula.

"Glasala sam protiv tada i ostajem pri tom stavu danas. Smatram da 11. juli mora biti obilježen na način koji odgovara značaju tog datuma za Bosnu i Hercegovinu, ali i za cijeli svijet nakon usvajanja Rezolucije Ujedinjenih nacija. Dan žalosti, institucionalno prisustvo i aktivno obilježavanje ovog datuma minimum su poštovanja koje dugujemo žrtvama", naglasila je.

Dodala je da podržava zahtjeve da se 11. juli proglasi Danom žalosti na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine te da institucije organizuju cjelodnevni program komemoracije i sjećanja.

"Srebrenica ne smije biti predmet političkog marketinga niti predizbornog populizma. Oni koji se pozivaju na žrtve genocida imaju obavezu da to pokažu djelima, a ne saopćenjima. Kultura sjećanja gradi se odgovornim odnosom institucija, a ne formalnim ispunjavanjem administrativnih obaveza", zaključila je Jurišić.

05/06/2026

Sabina Ćudić: Ponovit ću ono na šta sam pozivala 9. februara: Ako američka administracija i američki investitor žele investirati i profitirati u Bosni i Hercegovini, onda i investitor i administracija iza investitora ne mogu stajati iza ljudi koji urušavaju Ustav i suverenitet BiH.
Da budem savršeno jasna, pozivam koalicione partnere kao i opoziciju na čelu sa SDA i DF-om, da ne ratifikujemo međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji sa Hrvatskom, kao niti da Federacija BiH ne potpisuje sporazum sa američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlasti te viđenja pitanja i zakona o državnoj imovini.
Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu priliku da svoj državni interes plasira u kontekstu američkog geostrateškog interesa u BiH i Evropi, zajedno sa evropskim partnerima. Ne smijemo biti slijepi pred rizicima ali i šansom za pozicioniranje koju imamo.