isturene punktove u dvije osnovne škole, u Biloj i u Kruščici, s malim knjižnim fondom od oko 1 200 knjiga neophodnih za rad škola, kao i za obrazovanje starijeg stanovništva. Poslove u isturenim punktovima obavljali su knjižničari iz matične knjižnice. Budući da se broj čitatelja, od osnivanja knjižnice, ubrzano povećavao, tražio se odgovarajući prostor gdje će se knjižnica napokon smjestiti. Od
prvobitnog prostora u Domu kulture s 30 m², zatim prostora od 100 m² od 1974. godine, knjižnica napokon, 20. prelazi u današnji prostor opremljen tada najsuvremenijim namještajem za knjižnice u kombinaciji drvo-metal, s dvije čitaonice, prostorom za izložbe, odjelima za smještaj knjiga i kancelarijama za obradu knjižnog fonda. Ogromni prostor zagrijavao se centralnim grijanjem preko gradske toplane. Knjižni fond te godine brojao je 27 450 knjiga, s upisanih 2 658 čitatelja. Ujedno, ova godina bila je vrhunac uspjeha i rada, općenito zainteresiranosti za postojanje ove javne ustanove. Moglo se lako zaključiti da je knjiga bila nužna potreba ove sredine i da je trebalo osiguravati nabavku novih naslova i obnavljati stare kako bi se zadovoljile potrebe čitatelja. Knjižnica je u to vrijeme imala čak osam djelatnika. godine počinje se osjećati opća kriza u društvu i pad životnog standarda što je rezultiralo popolovljenim brojem čitatelja. U 1990. godini upisano je 1 350 čitatelja. Slijedile su ratne godine, no knjižnica je opstala, zahvaljujući isključivo predanosti djelatnika koji su, bez ikakvih naknada, radili za čitatelje. Postoje mnoge ratne anegdote, o knjigama koje su čitatelji, u to vrijeme branitelji, čitali po zemunicama, na straži. Opet se knjižnica i knjige vraćaju na one isturene punktove, no ovaj put ratne. U ratu je mnoštvo knjiga nestalo jer nisu vraćene, ostajući po napuštenim stanovima, kućama. Neki su ih čitatelji nosili u izbjeglištvo, gdje su pregažene borbom za život, padale u zaborav. Nakon rata, knjižnica je nastavila s borbom, ovog p**a protiv elektroničkih medija. Polako pokušava vratiti prvobitni sjaj, no bez pomoći, bez zainteresiranosti javnosti, gola i sama. Valjda neka čudna struja vlada njenim odajama i tjera djelatnike da se uvijek bore i traže načine za njen opstanak veseleći se malim pobjedama i svakom novom licu koje ušeta kroz njena vrata. Danas knjižnica radi od 8.00 do 16.00 sati radnim danom i od 8.00 do 13.00 sati subotom. Planiraju se i jedan ili dva dana u tjednu kad bi se radilo do 17.00 sati kako bismo zadovoljili potrebe čitatelja koji se ne mogu uklopiti u naše radno vrijeme. Broj čitatelja je sličan još od 2000. godine, no svaki novi čitatelj je novo svjetlo. Zahvaljujući donacijama iz Republike Hrvatske knjižnica danas raspolaže s novim, najčitanijim svjetskim izdanjima, uključujući stručnu literaturu (medicina, agronomija, ekonomija, politika, pravo, književnost), lektiru za osnovnu i srednju školu, beletristiku, ljubavne, kriminalističke, sf romane, dječju literaturu, slikovnice ... Knjižni fond kojim danas knjižnica raspolaže, nakon velike revizije u 2012. godini, je oko 25 000 knjiga.
