30/08/2026
📊 DUG SE NE MJERI POLITIČKIM DOJМOM, NEGO EKONOMSKIM POKAZATELJIMA
Godinama slušamo iste tvrdnje opozicije: „Kanton Sarajevo je prezadužen“, „Federacija se prezadužuje“, „ostavljaju dug budućim generacijama“.
Brojevi, međutim, govore mnogo preciznije od političkih parola.
U ekonomiji se održivost javnog duga ne procjenjuje samo po njegovom nominalnom iznosu. Jedan od ključnih međunarodno uporedivih pokazatelja je odnos javnog duga prema BDP-u, uz trošak kamata, rokove otplate i sposobnost servisiranja obaveza.
I šta nam pokazuju podaci?
🔴 Kanton Sarajevo – oko 8% BDP-a
🔴 Federacija BiH – oko 20,5% BDP-a ukupnog duga u FBiH u 2024.
🔴 EU prosjek – više od 80% BDP-a
Federalno ministarstvo finansija navodi da je ukupan dug u FBiH na kraju 2024. iznosio 6,87 milijardi KM, odnosno 20,51% BDP-a, te izričito konstatuje da Federacija po ovom pokazatelju ispunjava Maastrichtski kriterij.
I kod Kantona Sarajevo dug jeste porastao. To niko ne treba skrivati. Ali nije isto zadužiti se za tekuću potrošnju i zadužiti se dugoročno za tramvajsku prugu, javni prevoz, saobraćajnu infrastrukturu, škole, vrtiće, sportske dvorane i druge projekte koji ostaju građanima desetljećima.
Zato nominalno povećanje duga samo po sebi nije dokaz „prezaduženosti“.
Pored toga postoji i Zakon o dugu i zaduživanju Federacije BiH koji jasno propisuje da kantoni mogu biti zaduženi do nivoa da otplata duga tekuće godine može biti maksimalno 10% od prihoda iz prethodne godine što Kanton Sarajevo poštuje i samim tim ne može biti prezadužen.
Možemo raspravljati jesu li pojedini projekti dobri, koliko koštaju i jesu li mogli biti realizovani efikasnije. To je legitimna politička rasprava. Ali proglašavati Kanton sa dugom reda veličine oko 8% BDP-a „prezaduženim“, bez ozbiljne analize njegove ekonomske snage i sposobnosti servisiranja duga, nije ozbiljna ekonomska analiza.
Dug nije problem ako je održiv i ako iza njega ostaje nova vrijednost. Problem je dug koji se ne može vraćati ili kojim se finansira potrošnja bez razvoja.
Mi smo izabrali investicije.
Jer Sarajevo neće naprijed tako što neće ništa graditi, neće investirati i neće koristiti svoj fiskalni kapacitet. Naš cilj mora biti upravo suprotan: odgovorno se zaduživati, pažljivo kontrolisati nivo duga i svaki posuđeni milion pretvarati u infrastrukturu i kvalitetniji život građana.
Ekonomija se mjeri podacima. Zaduženost odnosom prema ekonomskoj snazi, a rezultati onim što nakon ulaganja ostaje građanima.
To su činjenice. Sve ostalo može biti politički dojam i jeftini politički populizam.