05/08/2026
🇲🇪 Učešće Savjeta za saradnju sa dijasporom -iseljenicima na panel diskusiji „Dijaspora i Crna Gora - otvoreni dijalog“
Učešće Savjeta za saradnju sa dijasporom - iseljenicima na panel diskusiji „Dijaspora i Crna Gora - otvoreni dijalog“ u okviru manifestacije „Dani dijaspore 2026“
U okviru manifestacije „Dani dijaspore 2026“, na Ali-pašinom trgu u Gusinju održana je panel diskusija „Dijaspora i Crna Gora - otvoreni dijalog“, na kojoj je Savjet za saradnju sa dijasporom - iseljenicima predstavljao predsjednik Savjeta, Vildan Ramusović, zajedno sa ministrom dijaspore Mirsadom Azemovićem, ekspertkinjom za međunarodno humanitarno pravo Terezom Vujošević i ekspertom za imigraciono pravo i oblast državljanstva Bojanom Bugarinom. Panel je moderirala državna sekretarka u Ministarstvu dijaspore Dženana Kuč.
Centralna tema panela bio je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, sa posebnim osvrtom na njegov uticaj na položaj i prava dijaspore Crne Gore.
Predsjednik Savjeta prenio je zvaničan stav Savjeta za saradnju sa dijasporom - iseljenicima, kao i zabrinutost koju su prethodnih sedmica iskazali brojni pripadnici dijaspore Crne Gore iz različitih krajeva svijeta.
Istaknuto je da Savjet smatra kako se predloženi Nacrt ne može posmatrati isključivo kao administrativno ili tehničko pitanje vođenja registara. U sistemu kakav postoji u Crnoj Gori, registri prebivališta neposredno utiču na birački spisak i ostvarivanje brojnih drugih prava državljana i državljanki Crne Gore. Zbog toga svako rješenje koje može dovesti do brisanja iz registra mora biti pažljivo razmotreno, uz puno poštovanje osnovnih ljudskih prava, pravne sigurnosti i međunarodnih standarda.
Naglašeno je da je Savjet snažan zagovornik ažurnih, tačnih i pouzdanih registara prebivališta i boravišta, ali isključivo ukoliko njihovo uređivanje ne dovodi u pitanje stečena i osnovna ljudska prava državljana i državljanki Crne Gore. Istovremeno je ukazano da Savjet ne osporava potrebu uređivanja registara, već način na koji je to predloženo Nacrtom.
Podsjećeno je da je Savjet u svom zvaničnom mišljenju predložio jasno razdvajanje pitanja prebivališta od biračkog prava, odustajanje od automatskog brisanja iz registara po osnovu administrativnih razloga, uspostavljanje registra crnogorskih državljana u inostranstvu, unapređenje konzularnih usluga, kao i razvoj modela ostvarivanja biračkog prava iz inostranstva, po uzoru na brojne države Evropske unije i regiona.
Posebno je istaknuto da dijaspora Crne Gore ovo pitanje ne posmatra kroz političku prizmu niti želi da ono bude predmet političkih nadmetanja. Ovo nije pitanje bilo koje političke partije, već pitanje koje se tiče svih državljana i državljanki Crne Gore koji žive u inostranstvu. Upravo zbog toga, oko ovog pitanja dijaspora je pokazala izuzetno jedinstvo, a poruke koje je Savjet primio iz različitih država svijeta gotovo su jednoglasne - potrebno je pronaći rješenje koje će istovremeno omogućiti uređene registre i sačuvati stečena prava svih pripadnika dijaspore Crne Gore.
Ramusović je ukazao i da izostanak predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova i članova Radne grupe koja je pripremala Nacrt zakona predstavlja ozbiljan propust i šalje veoma lošu poruku dijaspori Crne Gore. Istaknuto je da su upravo oni koji su učestvovali u izradi Nacrta imali odgovornost da budu prisutni, saslušaju argumente, odgovore na pitanja i obrazlože predložena rješenja pred građanima na koje se ovaj propis neposredno odnosi. Njihovo odsustvo ostavlja utisak da mišljenje dijaspore i otvoreni dijalog nijesu bili dovoljno važni.
Takođe je poručeno da Savjet za saradnju sa dijasporom - iseljenicima neće prihvatiti da bude sveden na formalno ili protokolarno tijelo. Savjet očekuje da Vlada Crne Gore ozbiljno razmatra i uvažava njegova mišljenja, jer upravo većinu njegovih članova i članica čine predstavnici dijaspore Crne Gore koji najbolje poznaju stvarni položaj naših iseljenika i izazove sa kojima se svakodnevno suočavaju. Neprihvatljivo je donositi propise koji se direktno odnose na dijasporu, a da njeni legitimni predstavnici nijesu suštinski uključeni u njihovu pripremu. Zbog toga Savjet očekuje da njegovi članovi i članice budu ravnopravan dio svih narednih aktivnosti i procesa koji se budu odnosili na ovaj Nacrt zakona.
Ministar dijaspore Mirsad Azemović istakao je da u Ministarstvu dijaspore prepoznaju opravdanu zabrinutost dijaspore Crne Gore povodom Nacrta zakona, te najavio mogućnost da predstavnici Ministarstva dijaspore i Ministarstva unutrašnjih poslova već od septembra organizuju posjete državama u kojima živi najveći broj naših iseljenika kako bi se kroz neposredan dijalog razgovaralo o predloženim rješenjima. Takođe je poručio da će, ukoliko predloženi tekst ostane neizmijenjen i bude upućen Skupštini Crne Gore, iskoristiti političke mehanizme koji su mu na raspolaganju kako bi se založio da takvo zakonsko rješenje ne dobije potrebnu podršku.
Ekspertkinja za međunarodno humanitarno pravo Tereza Vujošević naglasila je da Evropska unija državama daje preporuke i smjernice, dok svaka država samostalno uređuje svoje zakonodavstvo. Istovremeno je upozorila da pojedine odredbe Nacrta nijesu dovoljno razrađene i da zbog toga mogu uticati na ostvarivanje drugih osnovnih ljudskih prava. Istakla je da argumentovana stručna kritika zakonskih rješenja ne treba da bude razlog za podjele, već doprinos pronalaženju najboljeg rješenja u interesu svih državljana i državljanki Crne Gore.
Ekspert za imigraciono pravo i oblast državljanstva Bojan Bugarin ocijenio je da je u pripremu ovakvog zakonskog rješenja bilo neophodno uključiti širi krug aktera, posebno predstavnike dijaspore i nevladinog sektora. Upozorio je da pojedina predložena rješenja, poput administrativnog brisanja bez odgovarajućeg upravnog postupka ili pitanja djece crnogorskih državljana rođene u inostranstvu, mogu otvoriti ozbiljna pravna pitanja. Kao primjer naveo je iskustvo Republike Slovenije, koja je zbog sličnih administrativnih rješenja izgubila postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Panel je zaključen zajedničkim stavom da Crna Gora treba da ima ažurne, tačne i pouzdane registre prebivališta i boravišta, ali da se taj cilj mora ostvariti uz puno poštovanje ljudskih prava i kroz otvoren dijalog sa svim relevantnim akterima.
Savjet za saradnju sa dijasporom - iseljenicima nastaviće da odgovorno i argumentovano zastupa interese dijaspore Crne Gore, sa jasnim ciljem da buduća zakonska rješenja istovremeno obezbijede uređene registre, pravnu sigurnost i jednaku zaštitu prava svih državljana i državljanki Crne Gore, bez obzira na to da li žive u zemlji ili u inostranstvu.
