CRNČA

CRNČA Ako se pođe od obale Drine, pa preko planine Jagodnje do Mačkovog kamena, sve vreme ste u selu Crnča. Ponekad se okrenite i pogledajte maglovitu Drinu.

Crnča je naselje u opštini Ljubovija u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1213 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1373 stanovnika). Crnča je prostorno i stanovništvom najveće naseljeno mesto (pored Ljubovije) u Azbukovici. Za Crnču se znalo još u srednjem veku, kada je rudnik olova i cinka Lipnik bio korišćen. U tom periodu nazivana je Zrnza ili Crncia, a najveći deo stanovniš

tva činili su Dubrovčani. Crnča se pominje i u pismu pape Klimenta četvrtog upućenom iz Avinjona srpskom caru Stefanu Dušanu, gde se navodi kao jedan od najvećih srednjovekovnih rudnika u tadašnjoj Evropi. Kao veleposednike u tom gradu (tada je Crnča imala status grada) navode se imena Dubrovčana Brajana Nenadića i Bogavca Pribojevića. Dolaskom Osmanlija u Srbiju, Crnča postaje jedan od najvažnijih rudnika, koji poseduje i topionicu, jednu od najboljih u Osmanlijskom carstvu. Kasnije, tokom turskih osvajanja, Dubrovčani se povlače i započinje stagnacija. Međutim, tokom 19. veka i odlaskom Turaka sa ovih prostora, Crnču naseljavaju srpske porodice iz Crne Gore i Hercegovine, pa Crnča ubrzo postaže varoš. Najpoznatije porodice koje su se doselile tridesetih godina 19. veka su: Pavlovići (potomci Pavla i Itane Petrović, Njegoševih rođaka, koji su zbog ubistva turskog age pobegli u Crnču), koji su došli iz crnogorskog Grahova, Nikolići, koji su došli iz Hercegovine i drugi. Uskoro, Crnča postaje opština i zbog svog geografskog položaja (nalazi se između Ljubovije i Zvornika) ubrzano se razvija. Od poznatih porodica su: Simići, Purtići, Pavlovići. Krajem devetnaestog veka predsednik opštine Crnča, Andrija Pavlović (najviši čovek u Srbiji u tom trenutku i potomak Pavla Petrovića) postaje blizak srpskom kralju Milanu od kojeg biva više p**a odlikovan i dobija čin pukovnika. Interesantno, da se njegovo ime spominje u knjizi Masoni u Jugoslaviji (napisao Nenezić). Njegovi potomci i danas žive u Crnči (slave sv. Arhangela Mihaila). Posle Drugog svetskog rata Crnča kao i ceo kraj padaju u nemilost komunističkog režima, kao četnički kraj. U naselju Crnča živi 967 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,4 godina (38,0 kod muškaraca i 41,0 kod žena). U naselju ima 365 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,32. Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. Najpoznatija ličnost iz Crnče je priznati novinar Milovan Brkić

02/08/2026
01/08/2026
01/08/2026

Saopštenje za javnost neformalne grupe građana Ne damo Bobiju: Ministarstvo reklo ‘neće biti rudnika’, a rudarske pripreme se nastavljaju

"Vest da je australijska kompanija Middle Island Resources imenovala Stefana Mojićevića, bivšeg člana tima kompanije Rio Tinto na projektu „Jadar“, za generalnog menadžera za Srbiju, dodatno je uznemirila građane koji već duže vreme upozoravaju na opasnosti od otvaranja rudnika na području Bobije.
Mojićević na novu funkciju dolazi sa iskustvom u poslovima pribavljanja dozvola, pristupa zemljištu, procene uticaja na životnu sredinu, prostornog planiranja i saradnje sa institucijama. Upravo zato građani Bobije imaju pravo da pitaju: da li je njegovo angažovanje novi korak ka ubrzavanju procesa koji bi mogao dovesti do otvaranja rudnika na prostoru koji predstavlja prirodno bogatstvo, vodni resurs i životni prostor ljudi koji ovde žive?
Naš stav je jasan: Bobija nije rudno polje. Bobija je planina, šuma, voda, dom i nasleđe koje pripada svima nama.
Middle Island Resources poslednjih meseci javnosti predstavlja rezultate istraživanja prema kojima na području Bobije postoji značajna mineralizacija zlata i srebra, pri čemu se navode nalazi rude na veoma malim dubinama, uključujući i pojave na svega oko jednog metra ispod površine. To znači da se ne govori o nekom dalekom i nedostupnom nalazištu, već o prostoru gde bi eventualna eksploatacija direktno zadirala u samu planinu.
Kompanija Middle Island Resources objavila je da ima desetogodišnju opciju za sticanje dve eksploatacione dozvole od lokalne kompanije Bobija d.o.o. Ljubovija, uz ugovorenu naknadu od 0,5 odsto neto prihoda od topljenja rude, ograničenu na 500.000 evra.
Dok se privatni interesi mogu zaštititi ugovorima i naknadama, građani Bobije ne mogu ugovorom zaštititi svoje izvore vode, svoje šume, svoju zemlju i prirodu koja se ne može vratiti kada jednom bude narušena.
Jedna planina, njeni izvori i prirodna bogatstva ne mogu se meriti iznosom koji pripada pojedincu, dok posledice eventualne eksploatacije snosi čitava zajednica.
Posebno zabrinjava činjenica da se planirana istraživanja ne odnose na izolovan i beznačajan prostor. Veći deo istražnog polja Kamenita Kosa i deo istražnog polja Bobija istok nalaze se u slivnom području akumulacije Rovni, u okviru zaštitnog režima definisanog planskim dokumentima iz 2008. godine.
Dodatno, deo istražnog polja Kamenita Kosa preklapa se sa područjem zaštite reke Gradac, jednog od najvrednijih prirodnih područja ovog dela Srbije.
Zato pitamo nadležne institucije:
Kako je moguće planirati rudarska istraživanja i potencijalnu eksploataciju metala na prostoru koji je povezan sa zaštitom vode i prirode? Posebno podsećamo javnost na činjenicu da je na zvaničnom sajtu Ministarstva zaštite životne sredine ranije objavljen tekst sa naslovom:„Neće biti rudnika na Bobiji“. Građani danas sa razlogom postavljaju pitanje: Šta se promenilo?
Ako je država ranije poručivala da na Bobiji neće biti rudnika, kako je moguće da danas prisustvujemo nastavku istražnih aktivnosti, angažovanju ljudi sa iskustvom u velikim rudarskim projektima i pripremama za nove korake koji mogu voditi ka eksploataciji?
Građani Bobije i okolnih mesta ne prihvataju da se jedno govori javnosti, a drugo radi na terenu.
Zahtevamo jasan odgovor nadležnih institucija:
Da li i dalje važi stav da na Bobiji neće biti rudnika ili je ta odluka promenjena bez znanja i učešća građana?
Bobija nije prostor za eksperimente, niti mesto gde će se obećanja zaboraviti kada se pojavi interes velikih kompanija.
Nećemo dozvoliti da se budućnost jednog kraja meri samo kroz profit kompanije i privatne naknade. Tražimo odgovornost institucija, potpunu transparentnost i poštovanje ljudi koji ovde žive.
Bobija nije na prodaju.
Voda nije roba.
Planina nije investicija.
Ne damo Bobiju."

Address

Crnča
Crnča
15319

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when CRNČA posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share