30/04/2026
𝑲𝒖𝒍𝒕 𝒁𝒓𝒊𝒏𝒔𝒌𝒊𝒉 𝒊 𝑭𝒓𝒂𝒏𝒌𝒐𝒑𝒂𝒏𝒂 // 30. travnja se prisjećamo glavosjeka Frana Krste Frankopana, posljednjeg Frankopana koji je gospodario Novigradom te Petra Zrinskog, posljednjeg Zrinskog u Ozlju. Pijani krvnik odsjekao im je tog proljetnog dana 1671. godine glave u austrijskom Bečkom Novigradu po odluci kralja Leopolda te tim činom zapečatio sudbinu dviju najodličnijih, najslavnijih hrvatskih obitelji koje su na svojim leđima nosile teret borbe za očuvanje hrvatskih zemalja od osmanlijske invazije, ali i razvoj hrvatske kulture, jezika, glagoljaškog pisma. Imanja su im zatim kraljevski službenici, časnici i vojnici bjesomučno razgrabili i opljačkali, uključujući i Novigrad na Dobri. Zrinski i Frankopani su doista bili "neokrunjeni kraljevi Hrvatske" - njihovim uništenjem uslijedilo je dugo razdoblje političkog mraka.
Jelena Zrinska, kći bana Petra Zrinskog i Ane Katarine rođ. Frankopan, nastavila je još dugo vremena, zajedno sa svojim ugarskim i transilvanijskim (erdeljskim) ustanicima i suprugovim sunarodnjacima, pružati otpor Habsburgovcima, a nakon Jelenine smrti u turskoj Nikomediji, borbu je nastavio njezin sin Franjo II. Rákóczy.
Hrvatska pravaška rodoljubna mladež uskrisila je u 19. i početkom 20. stoljeća kult Zrinskih i Frankopana te ih kao narodne mučenike zauvijek usadila u svijest Hrvata. Oni ulaze u onaj krug hrvatskih povijesnih velikana koji su se po mnogočemu razlikovali - razlikovala su ih vremena u kojima su djelovali kao i određeni motivi - ali su imali jednu zajedničku karakteristiku - nisu se libili udariti na moćnijeg od sebe, za pravdu i za stare pravice. To je više stvar karaktera nego političkog određenja.
Kolo je to nepokornih buntovnika, zavjerenika, pobunjenika i ustanika - knez Ljudevit Posavski, vođa velikog ustanka protiv nadmoćnijih Franaka u 9. stoljeću, narodni kralj Petar Svačić koji je junački izginuo u boju protiv Mađara na Petrovoj gori 1097. godine, seljački kralj Matija Gubec i vođa hvarskih ustanika protiv Mlečana Matija Ivanić, pravaški revolucionar Eugen Kvaternik koji je 1871. godine, zajedno sa svojim ustanicima pokušao zbaciti njemački i mađarski jaram s hrvatskog vrata. Svaki od njih je crpio nadahnuće iz lika i djela svojih prethodnika. Kao što bi Fran Krsto Frankopan rekao - "Navik on živi ki zgine pošteno!"
