Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, I. G. Kovačića 1e, Cakovec (2026)

08/09/2026

Krenulo je 18. izdanje kampanje 🚶‍♀️🚴‍♂️ PJEŠKE ILI BICIKLOM NA POSAO, DRUŽENJE I REKREACIJU..! 🌿 - uključite se i vi!

VIŠE O KAMPANJI:

Od 7. do 27. rujna 2026. ponovno se krećemo više – za zdravlje, dobro raspoloženje i okoliš!

Pozivamo sve punoljetne osobe koje žive ili rade u Međimurskoj županiji da nam se pridruže u 18. izdanju naše kampanje. ❤

Kako sudjelovati individualno?

👉 Tijekom tri tjedna kampanje potrebno je najmanje 3 dana tjedno pješačiti ili voziti bicikl.
🚶 Pješačenje: najmanje 10 km tjedno/30 km tijekom kampanje
🚴 Bicikliranje: najmanje 40 km tjedno/120 km tijekom kampanje

Aktivnosti možete ostvarivati u svrhu prijevoza ili rekreacije, a prijeđene kilometre i vrijeme aktivnosti bilježite tijekom kampanje.

🎁 A tu su i nagrade!
Bicikl, sportski sat, sportska jakna, biciklistička kaciga, pametna narukvica i brojne druge vrijedne nagrade čekaju sudionike koji ispune uvjete (nagrade se izvlače ždrijebom).

🏊 Svi prijavljeni sudionici dobivaju i jednodnevnu ulaznicu za Gradske bazene „Marija Ružić” u Čakovcu.

Kako sudjelovati kao tvrtka/ustanova?

🏢 Tvrtke i ustanove mogu sudjelovati ukoliko se više njihovih zaposlenika prijavilo u individualnoj kategoriji te poticanjem zaposlenika na sudjelovanje u kampanji i aktivan stil života.
🏆 Najuspješnija tvrtka/ustanova bit će ona s najvećim udjelom zaposlenika koji su sudjelovali u kampanji, a osvojit će zdravstveno-edukativnu radionicu za do 50 zaposlenika, uz niz zdravstvenih pregleda i analiza koje provodi Zavod za javno zdravstvo.

📅 Rezultate prijavljujete nakon završetka kampanje, od 27. 9. do 4. 10. 2026.

📲 Detaljna pravila, Poziv za sudjelovanje i pristupnice pronađite na web-stranici Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije -

Pokrenite se. Učinite nešto dobro za svoje zdravlje – i budite primjer drugima! 💚

07/09/2026

Župan Međimurske županije otvorio 18. izdanje kampanje „Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju…”

U Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, danas je održano predstavljanje jubilarnog, 18. izdanja kampanje „Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju…”, koju Zavod organizira od 2007. godine zajedno s Gradskim bazenima Marija Ružić u Čakovcu te uz podršku brojnih drugih suradnika i partnera.

Kampanja je od samoga početka uklopljena u dvije europske inicijative – Europski tjedan mobilnosti i Europski tjedan sporta, inicijative koje građane Europe žele potaknuti na odabir aktivnog stila života i održive mobilnosti.

Uvodnu riječ održala je prim. Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, koja je istaknula kako je posebna vrijednost ove kampanje njezin kontinuitet te uključivanje u kampanju gotovo svih sektora društva – od regionalne i lokalne samouprave, zdravstvenog i odgojno-obrazovnog sektora, sektora sporta i rekreacije, sektora policije, gospodarstva i medija, koji svi zajedno osiguravaju da kampanja dopire do velikog broja građana, a osigurane su i vrlo vrijedne nagrade.

Predstavljanju kampanje odazvao se i međimurski župan Matija Posavec, koji je i sam sportaš rekreativac te je istaknuo kako je ova kampanja zasigurno i u hrvatskim razmjerima poseban primjer dobre prakse, kako zbog kontinuiteta, tako i zbog važnosti koju redovita tjelesna aktivnost predstavlja za fizičko i mentalno zdravlje svakog pojedinca, a istaknuo je i kako na taj način preveniramo brojne bolesti koje predstavljaju veliki trošak za zdravstveni sustav pa je ova kampanja uspjela ako i samo jednu osobu potaknemo da iz fotelje krene na pješačenje ili vožnju biciklom.

Rukovoditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja u Zavodu, dr. Renata Kutnjak Kiš je potom govorila o osnovnim pravilima kampanje i njezinim dosadašnjim rezultatima te je istaknula kako je do sada u kampanji sudjelovalo više od 2000 osoba koje su zajedno prošle gotovo 320.000 kilometara. Istaknula je kako uz brojne dobrobiti koje donosi pješačenje i vožnja biciklom, sudionici kampanje mogu osvojiti i vrlo vrijedne i poticajne nagrade, te je pozvala da se i ove godine uključi veliki broj građana.

Posebnost predstavljanja ovogodišnjeg, jubilarnog 18. izdanja kampanje je i sudjelovanje dugogodišnjih sudionika kampanje, koji svojim primjerom pokazuju kako se kretanje može pretvoriti u trajnu životnu naviku.
S okupljenima su svoja iskustva podijelili; Marija i Mladen Jančec iz Male Subotice, višegodišnji sudionici i dobitnici nagrada, koji već dugi niz godina odlaze na posao biciklima, a i u kampanji sudjeluju već više od 10 godina; Ljiljana Škrobar, profesorica Gospodarske škole Čakovec i promotorica tjelesne aktivnosti među učenicima i kolegama; te Alenka Novak, poznata po humanitarnom radu i sudjelovanju na sportskim događanjima, koja se kampanji pridružuje zajedno sa svojom obitelji.

Početak jubilarnog 18. izdanja kampanje došle su podržati i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije dr.sc. Sonja Tošić-Grlač te pročelnica UO za civilno društvo i ljudska prava prof. Maja Odrčić Mikulić sa svojim suradnicima.

Početak kampanje obilježili smo i zajedničkim okupljanjem partnera, suradnika i sudionika te podupiratelja kampanje kao i djelatnika Zavoda, uz poruku da je najbolji način promoviranja aktivnog životnog stila - vlastitim primjerom.

Ovo je 18. izdanje kampanje, ali njezina je poruka i dalje jednako jednostavna – za zdravlje ne trebamo uvijek više vremena, nego trebamo više kretanja uključiti u ono što svakodnevno već radimo. Ponosni smo što je jedna lokalna javnozdravstvena inicijativa opstala gotovo dva desetljeća i što se svake godine uključuju novi sudionici, ali i oni koji su s nama od samih početaka!

Više informacija o kampanji dostupno je na https://zzjz-ck.hr/poziv-za-sudjelovanje/

,druženjeirekreaciju tjedansporta

28/08/2026

Emocije i zdravlje
U okviru redovnog sastanka Edukativno - suportivne grupe Savjetovališta za prevenciju i tretman prekomjerne tjelesne težine i debljine ZZJZ MŽ 20.8.2026. godine održano je interaktivno predavanje na temu „Emocije i zdravlje“.

Predavanjem koje je održala Diana Uvodić-Đurić, dr. med., spec. školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktolog još jednom je naglašena važnost dobrog mentalnog zdravlja za ukupno zdravlje i dobro funkcioniranje osobe te je njime nastavljen ciklus predavanja na temu „Razgovarajmo o mentalnom zdravlju“.

Naše su emocije prirodne reakcije na događaje koje doživljavamo. Pomažu nam razumjeti sebe i okolinu te nas potiču na određeno ponašanje. Nije ih dobro potiskivati ili ignorirati, one su važne poruke našeg tijela koje nam govore o našim potrebama.
Naučili smo da ne postoje zabranjene emocije. Nije loše ni zabranjeno biti emotivan i reagirati na promjene koje nam život donosi. Problem nastaje onda kada su neugodne emocije veoma intenzivne i dugotrajne, a osoba nema mogućnost ili ne zna način na koji se s njima može uspješno nositi. Tada dugotrajni stres i prejako emocionalno opterećenje postaju pretežak uteg i negativno utječu na naše zdravlje.

Emocije same po sebi nisu najčešći i jedini uzrok kroničnih bolesti i zdravstvenih problema, ali je dobro poznato da između emocija i bolesti i zdravlja postoji neraskidiva povezanost. Negativne emocije utjecati će na brojne tjelesne parametre, kao i na naše ponašanje i promjenu načina života, te će doprinijeti nastanku poremećaja i bolesti. S druge strane, kronične bolesti utjecati će na naše emocionalno stanje, kao i na naše obrasce ponašanja. Tu se zatvara začarani krug emocija i bolesti: bolest-stres i neugodne emocije-promjene u ponašanju i životnim navikama-otežano kontroliranje bolesti-veća zabrinutost i emocionalno opterećenje…

Emocionalna podrška važan je dio zdravstvene skrbi. Stoga je važno naučiti prepoznati i razumjeti emocije i samome sebi prilaziti s više znatiželje i manje osuđivanja. Razgovor, podrška i povezivanje s drugim ljudima mogu biti snažan izvor emocionalne snage. Na taj način cjelovito brinemo o svom zdravlju jer su tijelo i emocije neraskidivo povezani.

Otvorenim komentarima i uključivanjem u raspravu članovi suportivne grupe iskazali su zainteresiranost i pridonijeli uspješnosti predavanja koje je još jednom naglasilo potrebu razgovaranja o mentalnom zdravlju, kao važnom dijelu prevencije i sprečavanja bolesti i poremećaja.

16/07/2026

Dana 16.07.2026. g. održan je redovni sastanak edukativno-suportivne grupe Savjetovališta za prevenciju i tretman prekomjerne tjelesne težine i debljine ZZJZ Međimurske županije.

Predavanje na temu „Važnost pravilne prehrane i hidracije u ljetnim danima“ održala je magistra nutricionizma i znanosti o hrani Marijana Krajačić. Na samom početku magistra sestrinstva Melani Mihocek imala je kratko izlaganje o preporukama zaštite od vrućine te je istaknula važnost dovoljne hidracije, neizlaganja direktnom suncu u periodu od 10-17 h, korištenja zaštitnih krema, nošenja prikladne odjeće, pravilne prehrane te kontaktiranja liječnika u slučaju ozbiljnijih simptoma dehidracije. Nakon kratkog izlaganja, magistra Krajačić je održala predavanje/edukaciju o važnosti pravilne prehrane u ljetnim mjesecima te istaknula da su raznolika, uravnotežena i laganija prehrana te dovoljna hidracija važni za bezbrižno uživanje u ljetnim danima.Također, istaknuta je i važnost dovoljne hidracije, korištenja sezonskih namirnica s naglaskom na odabir lokalnih namirnica i namirnica koje hidriraju kao što su lubenice, dinje, bobičasto voće, citrusi, zeleno lisnato povrće, krastavci, rajčica i dr. Okupljeni su dobili informacije i o tome da je voda najzdravije (i jedino bez kalorija) piće te da gazirana pića i sokovi nisutekućine prikladne za hidraciju kao ni energetski napitci koji zasebno ili u kombinaciji sa alkoholom mogu imati izrazito štetan učinak na naše zdravlje pa je konzumaciju istih važno izbjegavati. Također, istaknuto je i da je važno biti oprezan s unosom kofeina s obzirom na njegov diuretski učinak, kava se može konzumirati u umjerenim količinama i uvijek uz dodatni unos vode.Vodu trebamo unositi više p**a dnevno, a ne samo kad osjećamo žeđ (oprez kod starijih osoba koje slabije osjećaju žeđ, pa je rizik dehidracije veći). Što se tiče obroka, važno je da su oni redoviti, svježi, raznoliki te uravnoteženi, a preporuča se kombinirati integralne žitarice sa povrćem te proteinima iz mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda.Poželjno je izbjegavati prženu i masnu hranu te ograničiti unos grickalica (sol) i slatkiša. Prednost trebamo dati namirnicama tzv. „ duginih boja“ – one osim što nas dodatno hidriraju predstavljaju i izvor vitamina i minerala koje zbog vrućina znojenjem pojačano izlučujemo. Tjelesnu aktivnost preporuča se provoditi kada su temperature niže, nakon aktivnosti važno je nadoknaditi tekućinu te konzumirati lagani obrok koji sadrži proteine i ugljikohidrate.
Uživajte u ljetu i aktivnostima na zdrav i siguran način !

26/06/2026

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama obilježen 26.6.2026. godine u romskom naselju Parag

Preventivnom akcijom Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i Policijske uprave međimurske u suradnji s Povjerenstvom za suzbijanje zlouporabe droga Međimurske županije u romskom naselju Parag 26.6.2026. godine obilježen je Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama.

Svojim su sudjelovanjem akciju podržali zamjenici župana Mario Medved i Elvis Kralj, predsjednik Mjesnog odbora Parag Matjaš Oršuš, županijska koordinatorica školskih preventivnih programa Andreja Zadravec Baranašić, dipl. soc. ped., pedagoginje osnovne škole „Dr Ivan Novak“ Macinec Simona Borko, dipl. soc. ped. i Lana Križanec, dipl. ped.te predstavnici medija.

Dolazak u romsko naselje povećava vidljivost službi koje se bave rješavanjem zdravstvenih i zakonskih posljedica zlouporabe droga te ih približava i čini dostupnijima svima koji takvu vrstu pomoći trebaju.

Predstavnici preventivne policijske službe iz Policijske uprave međimurske na čelu s Marinom Matulic Horvat., mag. crim. stoga su zainteresiranoj djeci i drugim mještanima podijelili promotivne materijale i informirali ih o preventivnim i drugim aktivnostima koje provodi policija, a Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZ MŽ prezentirala je svoje preventivne aktivnosti koje se kontinuirano provode tijekom cijele godine, te je posebno promovirala rad Mobilnog savjetovališta za probleme mentalnog zdravlja i ovisnosti koji Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije organizira u romskom naselju Parag unatrag posljednjih pet godina.

Okupljenoj djeci, ali i odraslima posebno je bila zanimljiva radionica „Pijane naočale“ kojom je veoma uvjerljivo prikazan učinak koji alkohol i droge imaju na ljudski mozak te posljedično na ponašanje i funkcioniranje osobe koja je pod njihovim utjecajem.

Svake se godine 26. lipnja obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama s ciljem jačanja i povezivanja svih struktura i institucija koje doprinose smanjenju ovog problema te podsjećanja sveukupne javnosti na rastući problem zlouporabe droga.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana koju ističe UNODC: „Svjetski problem droga: stalni problemi, novi izazovi, inovativni odgovori“ - poziva na traženje inovativnih rješenja prilagođenih aktualnom trenutku i trendovima, kako bi se smanjila ponuda, ali i potražnja droga.

Brojni su i sve veći izazovi koje donosi zlouporaba droga. Tržište droga sve je složenije i dostupnije. Mladi ljudi koriste više vrsta i veće količine droga nego prethodne generacije. Najčešće korištena ilegalna droga je kanabis, a kokain je najčešće korišten ilegalni stimulans čija se zlouporaba višestruko povećala u posljednjih desetak godina.

Zabrinjava poliuporaba više vrsta droga, kao i činjenica da se na tržištu gotovo svaki tjedan pojavi neka nova droga.

Agencija Europske unije za droge (EUDA) u njezinom Europskom izvješću o drogama 2026.

upozorava na rizike za javno zdravlje koje donosi dostupnost i uporaba sve raznolikijih vrsta droga, često visoke potentnosti i čistoće. Ističe se istodobna uporaba više različitih tvari, te uporaba novih tvari: sintetski katinoni, izrazito potentni sintetski opioidi i potentni proizvodi od kanabisa. Kanabis je u Europi konzumiralo oko 25 milijuna ljudi, a kokain više od 4 milijuna. Svega 10% onih koji konzumiraju droge javlja se i traži pomoć zdravstvenog sustava, a tijekom 2024. godine zabilježeno je 7600 smrti povezanih s uporabom droga.

Proizvodi koji se prodaju na ilegalnom tržištu često sadrže više vrsta droga, miješaju se s potentnim novim sintetskim drogama, a konzumenti svega toga najčešće ne budu svjesni.

Europsko web istraživanje o obrascima uporabe droga u Hrvatskoj pokazalo je da je kanabis i u našoj zemlji najčešće korištena ilegalna droga, a slijede ga stimulansi (kokain i amfetamin). Zabilježena je visoka zastupljenost politoksikomanije, većina ovisnika koristi više psihoaktivnih supstanci čime se želi pojačati učinak. Učestalo je kombiniranje ilegalnih droga s alkoholom. Posebno se često žestoka alkoholna pića kombiniraju sa stimulativnim drogama, kako bi se pojačali osjećaji euforije ili smanjila inhibicija.

Kako je u Međimurskoj županiji?

Po stopi liječenih ovisnika Međimurska županija još uvijek je ispod hrvatskog prosjeka, međutim stvarni broj ovisnika vjerojatno je višestruko veći od broja onih koji se javljaju u tretman.

U tretmanu Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u 2025. godini bilo je 110 ovisnika o ilegalnim drogama (94 M, 16 Ž).

Većinu liječenih ovisnika čine, kao i prošlih godina, ovisnici o opijatima, a u broju novopridošlih ovisnika, prednjače ovisnici o kanabinoidima. Broj ovisnika o opijatima stabilan je već nekoliko godina, a zabilježeno je da u sustav ulazi značajno više novih neopijatskih ovisnika.

I dalje se uočava značajan korištenja sintetskih kanabinoida, posebno među romskom populacijom, te kombiniranje sredstava ovisnosti s alkoholom. Zamjećuje se i sve učestalije korištenje marihuane i stimulansa među mladima.

Brojke s kojima trenutno baratamo vjerojatno su samo vrh sante leda u odnosu na stvarne brojke. Posebno se to odnosi na ovisnike o sintetičkim drogama, pogotovo stimulansima koji ne traže pomoć, jer smatraju da nemaju problem i da im ne treba pomoć, a najčešće ni nemaju povjerenja u zdravstveni sustav i njegove mogućnosti. Stoga se javljaju stručnjacima tek u slučajevima teških zdravstvenih oštećenja ili ako su primorani nekom od mjera pravosudnog sustava.

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga prilika je da se podsjetimo da postoji puno vrsta droga s različitim učincima, ali da sigurno nijedna nije bezopasna. Droge izazivaju razvoj psihičke i/ili fizičke ovisnosti te brojne zdravstvene, financijske, društvene i druge probleme. Spominjemo veće ili manje brojke ukalupljene u razne izvještaje i statističke podatke. Dobro je podsjetiti se da se iza svih tih brojki kriju sudbine ljudi i brojnih obitelji kojima droga narušava mogućnost mirnog i stabilnog života.

Stoga je važno provoditi preventivne aktivnosti i programe kako bi se žitelji naše županije informirali o djelovanju stručnih službi koje se bave rješavanjem problema ovisnosti, te da bi im se olakšala dostupnost stručnjaka i skratio put do traženja i dobivanja pomoći.

Tekst pripremila: Diana Uvodić-Đurić, dr. med.

https://zzjz-ck.hr/medunarodni-dan-borbe-protiv-zlouporabe-droga-i-nezakonitog-prometa-drogama-obiljezen-26-6-2026-godine-u-romskom-naselju-parag/

24/06/2026

Preporuke za javnost – zaštita od velikih vrućina

Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na toplinske valove u narednom razdoblju koje možete vidjeti na naslovnoj fotografiji i možete pratiti na poveznici
https://meteo.hr/prognoze.php?section=prognoze_specp¶m=toplinskival_5..

Za nekoliko područja Hrvatske izdano je upozorenje za umjerenu, veliku i vrlo veliku opasnost.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva.
Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da trebamo djelovati trenutno i biti spremni ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje.
U nastavku su detaljne preporuke za zaštitu od vrućina iz Protokola Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske te važni telefonski brojevi.
Važni brojevi:
• Hitna pomoć - 194 (za cijelu Hrvatsku)
• Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija

PREPORUKE:
Rashladite svoj dom:
• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine:
• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 - 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima:
• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
• Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme:
• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:
• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem - kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 - 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

Poveznica na protokol: chrome-extensio://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://www.zzjz-sk.hr/images/2025/PROTOKOL_VRUCINA.pdf Sažmi

19/06/2026

❤ 21. lipnja – Hrvatski dan moždanog udara

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i dugotrajne invalidnosti u Hrvatskoj. Svake godine zbog moždanog udara u Hrvatskoj se liječi oko 14.000 osoba, a tisuće obitelji suočavaju se s njegovim posljedicama.

U Međimurskoj županiji 2024. godine od moždanog udara i njegovih posljedica umrlo je 87 osoba (42 žene i 45 muškaraca). Moždani udar bio je treći vodeći uzrok smrti među muškarcima te četvrti među ženama.

Pozitivno je što su učestalost i smrtnost od moždanog udara u padu, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Međimurskoj županiji. U Međimurskoj županiji smrtnost je niža od hrvatskog prosjeka, no moždani udar i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni problem.

Stoga je važno naglasiti da se čak 90 % moždanih udara može spriječiti zdravim životnim navikama i kontrolom čimbenika rizika.
Najvažniji čimbenici rizika su povišeni krvni tlak, pušenje, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, nepravilna prehrana, konzumacija alkohola, prekomjerna tjelesna težina i nedovoljna tjelesna aktivnost.

⚠ Prepoznajte znakove moždanog udara na vrijeme:
• slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
• iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
• iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida
• iznenadna vrtoglavica
• iznenadna jaka glavobolja, često praćena mučninom i povraćanjem
• iznenadne smetnje hoda, nesigurnost i gubitak ravnoteže

Kod pojave ovih simptoma odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili službu 112 – svaka minuta je važna! U samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 milijuna moždanih stanica. Brza reakcija može značiti razliku između života i smrti, između oporavka i trajnih posljedica.

Povodom Hrvatskog dana moždanog udara podsjetimo se da brigom o zdravlju srca i krvnih žila štitimo i svoj mozak.

Prepoznajte i liječite čimbenike rizika – povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, fibrilaciju atrija i druge zdravstvene tegobe koje povećavaju rizik od moždanog udara.
Budite tjelesno aktivni, izbjegavajte pušenje, ograničite konzumaciju alkohola, jedite dovoljno povrća i voća, smanjite unos soli, šećera i zasićenih masnoća te ne odgađajte preventivne preglede.

❤ I još nešto vrlo važno – naučite prepoznati simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć!

Fotografije: HZJZ

19/06/2026

Pouzdane informacije kao temelj očuvanja zdravlja

Dana 18. lipnja 2026. održan je redovni sastanak edukativno-suportivne grupe Savjetovališta za prevenciju i tretman prekomjerne tjelesne težine i debljine ZZJZ Međimurske županije.
Predavanje na temu „Pouzdane informacije kao temelj očuvanja zdravlja“ održao je Nikola Barat, bacc.med.techn., iz Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti.

Sudionici su razgovarali o tome gdje danas tražimo informacije o zdravlju, kako prepoznati dezinformacije i pseudoznanstvene tvrdnje te zašto je važno kritički promišljati sadržaje koje susrećemo na internetu i društvenim mrežama.

Kroz primjere iz svakodnevnog života dotaknuli smo se utjecaja društvenih mreža, zdravstvenog marketinga, „čudesnih“ rješenja za različite zdravstvene probleme, kao i prednosti i ograničenja internetskih tražilica i umjetne inteligencije.

Zaključak susreta bio je da internet i umjetna inteligencija mogu biti korisni alati, ali da je kod donošenja važnih zdravstvenih odluka i dalje važno oslanjati se na provjerene izvore informacija i savjete zdravstvenih djelatnika.

29/05/2026

Obilježen Svjetski dan nepušenja (31.5.2026.) pod motom „Međimurje cvetićem ograjeno, a ne z cigaretlinima zakajeno“
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije u suradnji s Povjerenstvom za suzbijanje zlouporabe droga Međimurske županije, školskim preventivnim programima, Županijskom ligom protiv raka Čakovec, Osnovnom školom Hodošan i Zaštitarsko-ekološkom udrugom "Prode"uz podršku Općine Donji Kraljevec, Policijske uprave međimurske i Crvenog križa Čakovec obilježio je 29.5.2026. godine Svjetski dan nepušenja u Hodošanu pod motom „Međimurje cvetićem ograjeno, a ne z cigaretlinima zakajeno“.
Svjetski dan nepušenja i ove je godine u našoj županiji obilježen kao završnica programa univerzalne prevencije „Trening životnih vještina“ koji se već desetu godinu provodi u svim osnovnim školama za učenike 4., 5., 6. i 7. razreda.
Brojni učenici osnovnih i srednjih škola naše županije sa svojim voditeljima, članovi Kluba laringektomiranih Županijske lige protiv raka Čakovec te ostali sudionici i organizatori, okupili su se ispred Osnovne škole Hodošan, nakon čega su svi zajedno prošetali do prostora udruge Prode gdje je održano ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana nepušenja.

Na početku su sve okupljene okupljene pozdravili županijska koordinatorica školskih preventivnih programa i koordinatorica provedbe Treninga životnih vještina Andreja Zadravec Baranašić, dipl. soc. ped., ravnatelj Osnovne škole Hodošan Damir Kovačić, dipl. inf., ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije prim. Marina Payerl-Pal, dr. med., spec. kliničke mikrobiologije, načelnik Općine Miljenko Horvat, dipl. inf., te u ime Međimurske županije zamjenik župana Elvis Kralj.
Svi sudionici nosili su majice na kojima je bio istaknut moto ovogodišnjeg obilježavanja, a kojeg je dizajnirala učiteljica likovne kulture Sara Sabol.
Hvala Lari, Ivi, Tari i Noelu i svim učenicima Područne škole Sveti Juraj u Trnju te njihovim učiteljicama Suzani, Ani i Tanji na veselom prigodnom programu nakon kojeg je djelovanje udruge Prode predstavio predsjednik Kristijan Vuk.
Posebno zanimljivo iznenađenje djeci i odraslima priredili su policajac Ivica i njegov pas Loka koji su demonstrirali traženje i otkrivanje sredstava ovisnosti.
I nastavak susreta protekao je u ležernom i vedrom raspoloženju. Učenicima i njihovim voditeljima članovi Udruge priredili su nekoliko zabavnih sportskih igara, a predstavnik Međimurske prirode Antonio Krušelj prezentirao im je hotele za kukce i kućice za ptice i šišmiše.
Ekipa učenika Srednje škole Čakovec koja je sudjelovala na državnom takmičenju iz prve pomoći praćena predstavnicima Crvenog križa Čakovec demonstrirala je pružanje prve pomoći, a predstavnici Policijske uprave međimurske u ležernom su razgovoru predstavili su rad preventivne policije.
Posebno zanimljiv bio je susret učenika i njihovih voditelja s predstavnicima Kluba laringektomiranih koji su demonstrirali mogućnosti govora nakon odstranjenja grkljana.
Djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije održali su još i radionicu s „plućima pušača“ i s „pijanim naočalama“, a svim sudionicima bilo je omogućeno i razgledavanje izložbe učeničkih radova na temu korištenja recikliranih materijala.

Uz okrepu i osvježenje koje su priredili učenici Srednje škole Prelog i ovogodišnje druženje proteklo je opuštenom i ugodnom raspoloženju . Još jednom smo se zabavili, ali ujedno i puno naučili.

Nadamo se da smo boravkom u prirodi i predstavljanjem prirodnih ljepota našeg zavičaja i potaknuli učenike, kao i ostale sudionike na zdrave životne stilove i odabire, te na taj način preventivno djelovali u cilju sprječavanja pušenja među školskom djecom i mladima.
Još jednom hvala svim članovima udruge Prode, djelatnicima Osnovne škole Hodošan na čelu s pedagoginjom Jelenom Sobočan, prof. i ravnateljem Damirom Kovačićem.

Svjetski dan nepušenja obilježava se 31. svibnja svake godine pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem podsjećanja javnosti na činjenicu da su pušenje i nikotinska ovisnost među vodećim rizičnim čimbenicima obolijevanja i prerane smrtnosti. Korištenje duhanskih proizvoda glavni je faktor rizika za kardiovaskularne, respiratorne i brojne druge bolesti. Pušenje se povezuje s preko 20 različitih vrsta raka, kao i s brojnim drugim oštećenjima zdravlja.
Svake godine više od 8 milijuna ljudi u svijetu umire zbog aktivnog ili pasivnog pušenja. Unatoč brojnim kampanjama i upozorenjima o štetnosti pušenja, u svijetu još uvijek preko 1,2 milijarde ljudi puši, a posebno zabrinjava podatak da duhanske proizvode koristi približno 40 milijuna adolescenata. U Hrvatskoj cigarete koristi 38% odraslih osoba, a prema rezultatima ESPAD istraživanja vidljivo je da je zastupljenost svakodnevnog pušenja petnaestogodišnjaka 19%, što nas svrstava u zemlje koje su znatno iznad europskog prosjeka.
Usporedno s dostupnim informacijama o lošem utjecaju cigareta, duhana i drugih nikotinskih proizvoda, mladi su bombardirani reklamama i porukama s društvenih mreža i drugih medija koji nikotinske proizvode često prikazuju kao nešto poželjno, opuštajuće i zanimljivo. Duhanska i nikotinska industrija svoje poruke dizajniraju i usmjeravaju ka privlačenju djece i mladih. Nikotinske vrećice, e-cigarete, grijani duhanski i slični proizvodi prikazuju se na način koji stvara dojam manje štetnog djelovanja, ignorirajući činjenicu da sadrže nikotin i druge štetne tvari te također izazivaju ovisnost i oštećenja zdravlja. Stoga ne čudi činjenica da 15 milijuna adolescenata u dobi od 13 do 15 godina diljem svijeta već koristi e-cigarete. Iako im je prvobitna namjena bila da budu pomoć odraslima u odvikavanju od pušenja cigareta, e-cigarete su zapravo prigrlili mladi. Prema dostupnim podacima adolescenti ih devet p**a češće koriste nego odrasle osobe.
Stoga je moto ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja: „Razotkrijmo privlačnost – suzbijmo ovisnost o nikotinu i duhanu".

Iako su posljedice pušenja najizraženije u srednjoj i starijoj životnoj dobi, navika pušenja najčešće se razvija u adolescentnoj dobi. Stoga je važno djecu i mlade što ranije aktivno uključivati u preventivne programe koji ih osnažuju za pravilne životne izbore. Kampanje koje se započinju povodom Svjetskog dana nepušenja snažan su doprinos edukaciji javnosti o važnosti poticanja zajednice na promjene potrebne za život u zdravijem, nepušačkom okruženju.
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije još jednom zahvaljuje svim sudionicima i organizatorima na doprinosu u održavanju ovog događaja, a posebno hvala svim članovima udruge Prode, djelatnicima Osnovne škole Hodošan na čelu s pedagoginjom Jelenom Sobočan, prof. i ravnateljem Damirom Kovačićem.

Tekst pripremila: Diana Uvodić-Đurić, dr. med.

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

08/09/2026

07/09/2026

28/08/2026

16/07/2026

26/06/2026

24/06/2026

19/06/2026

19/06/2026

29/05/2026

Address

Website

Alerts

Shortcuts

Share

Listing takedown request