31/07/2025
Evo zašto Odvjetnička komora taji plaće i kome daje honorare ?!
Pošto sam od Hrvatske odvjetničke komore (HOK) prije odluka Ustavnog suda RH dobio tražene podatke, ali ih prema tim odlukama Ustavnog suda ne smijem objaviti dok Ustavni sud ne donese svoje odluke o ustavnosti od HOK-a osporenih odluka Visokog upravnog suda RH, iz kojih je podataka razvidno o koliko je visokim (ogromnim) plaćama, honorarima i putnim troškovima i o imenima zaposlenika i dužnosnika HOK-a, sudaca najviših sudova u RH i profesora na pravnim fakultetima u RH, kojima su te plaće, nagrade i troškovi isplaćivani, riječ u tim podacima, posve je jasno zašto te podatke HOK, uz podršku Državnog odvjetništva RH (DORH) i Ustavnog suda RH, zasad skriva kao zmija noge i ne želi učiniti dostupnim članovima HOK-a i javnosti.
U Hrvatskoj su strukovne komore u kojima je članstvo, svih onih koji se žele baviti određenom reguliranom profesijom, obvezno, nažalost zasad izvan i iznad zakona i Ustava RH … ☹
Tako je npr. HOK monopolska i netransparentna organizacija izvan svakog efektivnog sustava nadzora drugih tijela javne vlasti nad zakonitosti rada, poslovanja i donošenja odluka od strane HOK-a, a radi zaštite javnog interesa i interesa društva, te radi sprečavanja zlouporaba monopolskog položaja. Naime, prema sada vrijedećim propisima i praksi u RH, zakonitost djelovanja i postupanja HOK-a nije nadležno nadzirati, kao ni štititi javni interes i interes društva, resorno ministarstvo pravosuđa, a niti neko drugo neovisno regulatorno tijelo, pa čak ni Hrvatski sabor.
Ne postoji niti jedno tijelo koje bi imalo pravo nadzirati zakonitost rada HOK-a (članak 40. Zakona o odvjetništvu). U takvoj je zakonskoj poziciji osim HOK-a još jedino Hrvatski sabor i Ustavni sud, ali članovi tih tijela podliježu bar političkom nadzoru uspješnosti i etičnosti njihovog rada kroz izbore zastupnika u Sabor i kroz izbore sudaca Ustavnog suda u Saboru.
HOK u obavljanju javnih ovlasti, za razliku od tijela državne uprave, efektivno i u realnom vremenu nitko ne nadzire (ni resorno ministarstvo, ni Vlada, ni Sabor), a niti su njen rad, nadzor nad radom i odlukama, te odgovornost za nezakoniti i nepravilni rad i odluke regulirani zakonom. Nadalje, prema sada važećim zakonima i sudskoj praksi ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata koje donosi HOK, pošto i Ustavni sud i Visoki upravni sud otklanjanju od sebe takvu nadležnost.
HOK, iako je zakonom ustanovljena monopolska organizacija, posve samostalno donosi odluke o svom Statutu, upisnini, članarinama i drugim obveznim davanjima (iako niti jedna monopolska organizacija ne bi smjela posve samostalno donositi odluke o obvezama koje treba plaćati takvoj monopolskoj organizaciji).
U nama susjednoj Sloveniji, članici Europske unije, je isto tako Ustavom (čl. 137.) zajamčena neovisnost i samostalnost odvjetništva ali je člankom 44. stavak 2. Zakona o odvetništvu Republike Slovenije propisano da Statut odvjetničke komore Slovenije odobrava Vlada Republike Slovenije i nitko u Sloveniji, pa ni Ustavni sud Slovenije, ne smatra tu odredbu nesuglasnom s Ustavom.
Netransparentno i nenadzirano trošenje sredstava od komorskih članarina, upisnina i drugih obaveznih davanja prisilnih članova komora najčešće se realizira kroz ogromne i ničim zaslužene plaće komorskih dužnosnika i/ili zaposlenika i/ili kroz razno-razne naknade često izmišljenih, te neopravdanih i/ili prenapuhanih troškova kroz putne naloge i dnevnice, stoga komorsko članstvo i javnost imaju pravo znati kako i na što se troše novci od prisilnih članarina, upisnina i drugih obaveznih davanja.
Zbog naprijed navedenih razloga postoji opravdani javni interes za to je li se sredstva prikupljena od prisilnih članarina HOK-a i drugih prisilnih nameta HOK-a koja se isplaćuju kroz plaće zaposlenika, razno-razne putne troškove, dnevnice i druge naknade koriste i troše transparentno, zakonito, pravilno i opravdano …
Slučajevi su se razvili u dva odvojena sudska postupka, jedan za plaće zaposlenih, drugi za honorare suradnika