Galiola - Pharology Virtual Museum

05/06/2026

SAZAN - JEDINI PREOSTALI ALBANSKI SVJETIONIK
"Francuski brodar Camille Colllas i kapetan duge plovidbe Jean Marius Michel (kasnije nazvan Michel Paša), ustanovili su 1855. godine tvrtku Collas et Michel te su uz suglasnost Visoke Porte dobili dvadesetpetogodišnju koncesiju za izgradnju i upravljanje svjetionicima na području Otomanskog Carstva. Michel je postao direktor Administration générale des Phares de l’Empire Ottoman, pa su tijekom trajanja prve koncesije konstruirali i opremili više od stotinu svjetionika širom Mediterana. Sultan je francuskoj tvrtki 1881. odobrio novu četrdesetgodišnju koncesiju, uz veliko negodovanje Engleza.
Južni dio istočnojadranske obale, odnosno područja današnje Crna Gore i Albanije, nalazi se do 1878., odnosno 1913. godine, pod turskom vlašću. Otomani su kontrolirali gotovo polovinu mediteranskih obala, ali im izgradnja svjetionika u Jadranu nije bio prioritet. Prvi svjetionik s posadom na području Albanije upaljen je 1864. godine u luci Drač (Durres). Fresnelova leća šestoga reda postavljena na jarbol uz prizemnu zgradu, zamijenila je deset godina ranije postavljeno obično petrolejsko svjetlo paljeno od užigača iz lučke kapetanije.
Tvrtka Michel Paše je desetak dana nakon dračkog, uspostavila svjetionike na rtu Volujica i rtu Pelagsia kod Valone (Vlora). Obje su zgrade bile prizemnice sa svjetlosnim aparatima šestoga reda. Prvo svjetlo na području Crne Gore bljesnulo je na željeznoj Sautter sohi, pred kućom svjetioničara. Taj svjetionik na poluotoku Volujica pred Pristanom (današnji grad Bar u Crnoj Gori) uništen je u ratu desetak godina kasnije. Drugi svjetionik bio je udaljen milju i pol jugoistočno od luke Vlora. Privremeno svjetlo postavljeno na jarbol iza kuće čuvara demontirano je dvadesetak godina kasnije.
Svjetionik na otoku Saseno (danas Sazan) aktiviran je 1869. g."
-isječak iz monografije "Svjetionički libar mali"

05/06/2026

03/06/2026

SEELOS U SPLITU
"Na samom ulazu u luku, na vrhu dugog lukobrana, svijetli mala lanterna. Svjetlo je upaljeno 1881. godine na vrhu željezne osmerokutne kule, postavljene na prizemnoj zgradi koja više nalikuje nadzornoj kućici nego pravom svjetioniku.
Gottfried Seelos naslikao je ovaj akvarel 1884. godine, tijekom putovanja na Vis, gdje je proučavao lokaciju poznate pomorske bitke koju će kasnije prikazati u svom ciklusu velikih bitaka austrijske vojske i mornarice."
-isječak iz nove monografije Massimialiana Blochera u izdanju Galiola Museuma

30/05/2026

VJEROVALI ILI NE
Pisali smo već o tome da svjetioničari konzumiraju ribe više nego bilo tko. No, nekad se na jelovniku doslovno pojavi i divljač.
Jedna je svjetioničarska neobična zgoda zapisana prije sedamdesetak godina u rubrici "Vjerovali ili ne".
Isti je svjetioničar, nakon zgode sa zecom, donio prve ovce na Tajer.

Ovaca više nema po lanternama, ali na nekim otočićima možemo i danas oko lanterne naići na kuniće. Znate li na kojim?

26/05/2026

Koliko u Hrvatskoj danas imamo aktivnih lanternista? Ima li ih bar 20?
Hoćemo li uskoro o tome govoriti kao o jednom starom, izumrlom zanatu?

LANTERNE SUTRA
Na istočnoj obali Jadrana je početkom XX stoljeća radilo preko 200 lanternista; prije 10 godina tek njih 42; danas još samo 25.
Do 1980-ih su redovno cijele obitelji živjele na lanternama. Danas samo jedna? Na kraju nam je stigao turizam.
Koji je plan za budućnost? Postoji li uopće ikakav plan i ideja?

U ovakvoj "čekaonici", uvijek se rado sjetimo nekih od onih 42 - mnogi su danas u mirovini, a neki nisu više sa nama. Prepoznajete li koga?

15/05/2026

Večeras je točno 175 godina od prvog paljenja svjetla na ovoj lanterni. Prethodno se tu nalazio jarbol na kojem je podizano svjetlo-kućica tih prvih lanternista i danas se nalazi uz "novu" lanternu.
Znate li o kojoj je lanterni riječ?

-prikaz iz nove monografije Massimialiana Blochera u izdanju Galiola Museuma

14/05/2026

PUNTAMIKA I.
"Dok parobrod prolazi između Ugljana i kopna, već se naziru konture Zadra. Prvi dojam je bijela, dugačka zidana površina, ali ubrzo se uočava da se radi o nizu kuća. Austrija je ovdje htjela sakriti pravi stari Zadar, izgradivši ispred njega austrijski zid, sastavljen od zgrada gotovo administrativnog arhitektonskog stila bez ikakvog prepoznatljivog karaktera. Iza njega počinje Orijent.
Neposredno prije dolaska u grad, nailazi se na Puntamiku
na kojoj usred naizmjeničnih stijena i plaža, stoji svjetionik
izgrađen 1869. godine. Građevina je mala, prizemnica, a iz
središnjeg dijela pročelja uzdiže se metalna konstrukcija sa
stepenicama koje podupiru samu lanternu."
-isječak iz nove monografije Massimialiana Blochera u izdanju Galiola Museuma

12/05/2026

Kakvo je danas stanje sa svjetionicima u Hrvatskoj?

Najblaže rečeno – katastrofalno.
Svjetionici s posadom jedva se održavaju. Mnogi su vizualno, ali i strukturno narušeni brojnim telekomunikacijskim odašiljačima. Na nekima svjetioničari nemaju ni barku, a na pojedinima čak ni pitku vodu.

Jasno je da nije lako brinuti se o pedesetak objekata za koje će mnogi neupućeni reći da u 21. stoljeću više nemaju svrhu. No najžalosnije je što nadležni očito nemaju nikakvu jasnu ideju što učiniti s njima – stječe se dojam da za njih ne postoji nikakva vizija. Čak ni ideja turističke prenamjene nije uspjela. Razloga za taj neuspjeh ima više.
Jedan od njih svakako je premalo pažnje koju je nadležna državna tvrtka posvetila povijesnoj vrijednosti tih objekata i životu koji se na njima odvijao. Obnove su često provođene bez ikakvog uvida u izvorne nacrte i prvotni izgled svjetionika. Najžalosniji primjer tome svakako je nedavna obnova lanterne Vnetak – djelomičan zahvat bez cjelovitog pristupa, nakon kojeg je objekt ponovno ostavljen napušten.

Svjetionik na fotografiji propada već 63 godine. Prije petnaestak godina neprimjereno mu je obnovljen krov, no zgrada je i dalje napuštena i prepuštena svim ljudskim i vremenskim nepogodama.
S obzirom na uvjete u kojima se nalazi, ovaj ponosni starac još se dobro drži.
Večeras obilježava 150 godina od prvog paljenja svjetla.
Znate li o kojem je napuštenom svjetioniku riječ?

06/05/2026

Tjednik Express donosi intervju sa Maxom Blocherom i predstavlja našu novu knjigu "Putovanje na parobrodu Pelagosa".

Svoja dosadašnja otkrića objedinio je u monografiji ‘Na putovanju parobrodom Pelagosa’, posvećenoj radovima austrijskog slikara Gottfrieda Seelosa

Više u prvom komentaru 👇

06/05/2026

Nova monografija!

Massimilano Blocher:
Na putovanju parobrodom Pelagosa - Svjetionici i obala istočnog Jadrana očima Gottfrieda Seelosa

Često smo se pitali: zar Franjo Josip u svojoj zbirci umjetnina ne bi imao i poneki prikaz svjetionika? Uostalom, riječ je o skupim, tehnološki naprednim novitetima, skladno uklopljenima u morski krajolik – savršenim ukrasima za zidove neke od njegovih brojnih rezidencija.
Naravno da bi… I imali su svoje mjesto na carskim zidovima – sve do raspada Austro-Ugarske.
Potom su zaboravljeni i pohranjeni u mračnom depou.
Više od stoljeća kasnije, ponovno su pred nama – izvučeni iz zaborava, ovoga p**a ne samo za carski par, već i za sve nas.
Neke od tih radova već ste imali priliku vidjeti posljednjih mjeseci na ovoj stranici, a trenutačno prekrasan prikaz Trstenika krasi i naslovnicu.

Uvez: tvrdi
Broj stranica / format: 150 stranica, 25 × 17 cm
Jezici / verzije: hrvatska, talijanska, njemačka
Izdavači:
Galiola - Pharology Virtual Museum
Apsoros
Cijena: 28 € + poštarina

Knjigu je moguće naručiti putem messengera na fb stranici Galiola Pharology Virtual Museum ili e-mailom na [email protected]


foto: Silvio Masè