Obalna straža Republike Hrvatske je vojna organizacija s policijskim ovlastima na moru i nalazi se u sastavu Hrvatske ratne mornarice. godine] radi učinkovitog nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru u skladu s međunarodnim pravom i hrvatskim propisima. Temeljni poslovi i zadaće Obalne straže su zaštita suverenih prava i provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom e
kološko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu i na otvorenu moru. U teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske Obalna straža pruža potporu drugim nadležnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i drugih propisa iz njihove nadležnosti. Obalna straža RH u sustavu obrane
U obrambenom sustavu Obalna straža je sastavni dio Hrvatske ratne mornarice. Prema Zakonu o Obalnoj straži Republike Hrvatske ustroj Obalne straže donosi Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Organizacija rada i druga pitanja vezana za rad Obalne straže koja nisu uređena Zakonom, uređuje ministar obrane posebnim propisom odnosno Pravilnikom o unutarnjem redu. U obrambenom sustavu crta zapovijedanja ide od vrhovnog zapovjednika prema Oružanim snagama, a preko Ministarstva obrane, na zapovjedništvo Hrvatske ratne mornarice. Zatim se spušta preko zapovjedništva Obalne straže RH na 1. divizijun Obalne straže u Splitu i 2. divizijun Obalne straže u Puli, odnosno zrakoplovne snage Obalne straže u Zemuniku i Divuljama (Zrakoplovne snage OSt RH su operativno podređene zapovjedniku Obalne straže). Zapovjedništvo Obalne straže, kao stručno tijelo zapovjednika nadležno za planiranje i provedbu zadaća Obalne straže te koordinaciju s drugim nadležnim tijelima, sastoji se od Osobne skupine zapovijednika, Odjela za operativne poslove, Odjela za potporu te Administrativnog pododsjeka. Organizacijska struktura Obalne straže RH
Obalna straža RH ima sljedeću organizacijsku strukturu:
Zapovjedništvo
Osobna skupine zapovijednika
Odjel za operativne poslove
Odjel za potporu
Administrativni pododsjek
1. divizijun - Split
2. divizijun - P**a
Zrakoplovne snage
Brodovi Obalne straže ušli su u sastav 1. divizijuna Obalne straže 30. travnja 2008. (Brod BŠ-72 "Andrija Mohorovičić" ušao je u sastav 1. divizijuna Obalne straže RH 11. lipnja 2008. nakon povratka sa zadaće plovidbe po Sredozemlju) iz nekadašnjeg sastava Flote Hrvatske ratne mornarice. U sastav Obalne straže ušlo je devet brodova, a četiri helikoptera tipa Mil Mi-8 i dva aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva tipa Pilatus PC-9 potom su operativno podređena zapovjedniku Obalne straže. U sastavu Obalne straže nalaze se sljedeći brodovi HRM-a:
OB-01 Novigrad
OB-02 Šolta
OB-03 Cavtat
OB-04 Hrvatska Kostajnica
BŠ-72 Andrija Mohorovičić
BS-73 Faust Vrančić
lučki remorkeri LR-71 i LR-73
pomoćni teretni brod PT-71
Obalna straža u sustavu za nadzor i zaštitu interesa Republike Hrvatske na moru
OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica u sastavu su Obalne straže
U sustavu za nadzor i zaštitu interesa na moru, a prema Zakonu o Obalnoj straži Republike Hrvatske i Uredbom Vlade Republike Hrvatske uspostavljeni su Središnja koordinacija za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, Stručno tijelo Središnje koordinacije te područne jedinice koordinacije na razini sedam primorskih županija (specifičan položaj Dubrovačko-neretvanske županije uvjetovao je da na toj razini postoje dvije lučke kapetanije: jedna u Pločama i druga u Dubrovniku. U konačnici posotji ukupno osam područnih jedinica koordinacije.). U sustavu za nadzor i zaštitu interesa RH na moru crta uspravnice ide od Područnih jedinica koordinacije kojima predsjedavaju Lučki kapetani i Obalne straže Republike Hrvatske preko Stručnog tijela prema Središnjoj koordinaciji odnosno Vladi Republike Hrvatske. Predsjedavajući Stručnog tijela je zapovjednik Obalne straže dok su predsjedavajući Središnje koordinacije na rok od godinu dana u rotaciji ministar obrane, ministar nadležan za more i ministar nadležan za unutarnje poslove. Obalna straža ovisno o zadaćama koje provodi odgovara prema različitim ministarstvima Vlade RH odnosno tijelima državne uprave. Središnjom koordinacijom na rok od godinu dana naizmjenično predsjedavaju nadležni ministri MORH, MMPI i MUP. Uredbom o organizaciji i načinu rada Središnje koordinacije, Stručnog tijela i područnih jedinica koordinacije i tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru od 12. srpnja 2008. propisane su i njihove zadaće kao što slijedi:
Zadaće Središnje koordinacije Vlade RH
-Prati i raščlanjuje stanje sigurnosti i zaštite morskog prostora
-Donosi smjernice za izradu Godišnjeg plana
-Donosi Godišnji plan zajedničkih aktivnosti
-Podnosi godišnje izvješće Vladi RH
-Predlaže mjere za unapređenje stanja sigurnosti i zaštite mora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske
-Predsjedavajući Stručnog tijela je zapovjednik Obalne straže RH. Zadaće Stručnog tijela središnje koordinacije
-Prikuplja i raščlanjuje izvješća i druge podatke o stanju sigurnosti i zaštiti mora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske
-Priprema izvješća, planove, smjernice i druge materijale za rad Središnje koordinacije
-Izrađuje i predlaže Središnjoj koordinaciji godišnji Plan zajedničkih aktivnosti svih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru u skladu sa smjernicama
-Donosi tromjesečne provedbene planove zajedničkih aktivnosti
-Priprema tromjesečna izvješća Središnjoj koordinaciji
-Predlaže ministarstvima izmjene i dopune propisa iz njihove ovlasti
-Odobrava područne planove zajedničkog djelovanja PJK, koordinira i upravlja obavljanjem zajedničkih akcija
-Predlaže temeljna načela, SOPove, uključivanje drugih...
-Predsjedavajući područne jedinice koordinacije, koje su organizirane po županijama je lučki kapetan.
-Zadaće područnih jedinica koordinacije
-Izrađuju mjesečne Planove zajedničkih aktivnosti (odobrava ih Stručno tijelo)
-Vrše operativnu koordinaciju rada svih tijela mjerodavnih za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru
-Dostavljaju izvješće o realizaciji planova Stručnom tijelu
Od 5. travnja 2009. na temelju članka 4. stavka 5. Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske u upotrebu su ušle nove oznake obalne straže RH:
Zastava je plave boje sa crveno-bijelim kvadratima postavljenim uz lijevi rub zastave. Polje crveno-bijelih kvadrata sadrži tri kvadrata po širini i trinaest po visini zastave. U sredini plavog polja zastave nalazi se znak Obalne straže promjera 1/3 dužine zastave. Omjer širine i dužine zastave je 2:3. Službeni znak Obalne straže sastoji se od dva tamnožuta sidra ukrižena pod kutom od 45 stupnjeva na kojima je položen štit u bojama zastave Republike Hrvatske s tamnožutim rubom i grbom Republike Hrvatske u sredini. Pozadina središnjeg dijela službenog znaka je zlatne boje obrubljena s dvije tamnožute koncentrične kružnice između kojih je na podlozi mornarsko plave boje polukružno upisan naziv »Obalna straža Republike Hrvatske». U donjem dijelu službenog znaka stilizirani je tradicionalni hrvatski pleter. Brodovi Obalne straže obilježavaju se, na kraju prve trećine lijevog i desnog boka od pramca broda, oznakom u obliku ukošenog paralelograma od crveno-bijelih kvadrata koji su obrubljeni bojama zastave Republike Hrvatske. Paralelogram prati kosinu pramca, a jednak je visini boka od vodene linije do linije palube broda. Širina crvene i plave pruge je omjera 2/3, a bijele pruge 1/3 širine crvenog ili bijelog kvadrata. Pripadnici Obalne straže na dužnosti nose službenu odoru Obalne straže, koja je istovjetna je službenoj odori ostalih pripadnika Hrvatske ratne mornarice čiji je izgled propisan Pravilnikom o vojnim odorama. Na odori se nalazi službeni znak Obalne straže.
