Udaljena su 4 km od Staroga Grada i 15 km od Hvara. Iako su početkom 20. stoljeća imala 200 stanovnika, danas u Selcima stalno boravi tek desetak stanovnika. Zaštitnik mjesta je Mala Gospa, čiji se blagdan slavi 8. Selca se dijele na Guornje dvuore, Srinje dvuore i Duolnje dvuore. Selca su 2008. godine stavljena pod preventivnu zaštitu Rješenjem Konzervatorskog odjela u Splitu. Tijekom 15. stoljeć
a na ovom području niču pastirske nastambe, koje su samo povremeno nastanjene. Ipak, točnom godinom osnivanja smatra se 1774. godina kada don Matija Vranjican, župnik Staroga Grada, piše don Kuzmi, natpopu za otok Hvar, zbog potrebe razgraničenja i definiranja koja je župa dužna voditi brigu o Selčanima. Dakle, 1774. godine četiri obitelji (obitelj Bartola Zaninovića te braća Bartol, Marin i Andrija Petrić sinovi Jurja Petrića) odijelili su se od svojih obitelji u Grablju te se naselili na mjestu današnjih Selci. Crkva u Selcima sagrađena je 1880. godine, a od 1824. godine Selca crkveno pripadaju Starom Gradu. U govoru Selčana danas pretežu jezične osobine govora Starog Grada. Godine 1923. Selca su imala 172 stanovnika te se u njima otvara područna škola. Ista se zatvara 1959 g. kada se broj smanjio na 80 stanovnika.
Žitelji Selci bavili su se vinogradarstvom, stočarstvom, maslinarstvom, a od 20. stoljeća uzgajaju lavandu, za čiju su preradu imali i vlastitu destileriju. Nekoliko požara, od kojih se najveći dogodio 13.8.2003. godine, uništilo je kompletne nasade lavande, maslina i vinograda koje se do danas nisu obnovile. Nekoliko mlađih Selčana danas se bavi stočarstvom,vinogradarstvom i pčelarstvom. Stanovništvo se uglavnom iselilo u Stari Grad, gdje se najčešće bave turizmom. Stare kuće sve češće kupuju stanovnici EU te ih koriste za odmor.
