PLAVI GRAD Donja Dubrava

06/05/2025

Od svog osnutka, Zagreb je grad povrtlara, voćara, vinogradara i skromnih seljaka koji su kroz vijekove tkali legendu o gradu pod Sljemenom. Danas im je nažalost, gore nego ikad zbog možemovskih politika koje su zelene samo na papiru, poručili su jučer Marina Galović, predsjednica Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije, Zlatan Kljaković Gašpić, čelnik Udruge Zg trešnja i Ivica Lovrić, kandidat za gradonačelnika koalicije Blok Umirovljenici zajedno i Plavi grad. "Zagrebački poljoprivrednici ugroženi su enormnim uvozom i ignorirani od gradske vlasti. Danas stojimo ispred mjesta na kojemu se trebala nalaziti nova zelena tržnica. Za nju od 2020. postoje sve dozvole, no Tomašević nije ništa učinio, na staroj tržnici nemamo uvjeta. Radimo po kiši, suncu, vjetru, naše se povrće i voće ne skladišti kako treba. Više p**a sam slala apele gradonačelniku da se sastanemo, nisam dobila odgovor niti na mail, a kamoli da smo se uspjeli sastati. Nažalost, Tomaševića poljoprivreda ne interesira. U Gradu Zagrebu je od 2020. čak 3000 OPG-ova manje što je rapidni pad", upozorila je Marina Galović. Poručila je i da se još uvijek, usprkos svemu, jedna četvrtina hrvatskog povrća i dalje proizvodi u Zagrebu i Zagrebačkoj Županiji. Lovrić je, istakla je, jedini od kandidata za gradonačelnika koji je pokazao interes za probleme lokalnih poljoprivrednika. U 2021. Zagreb je imao 3 milijuna i 200 tisuća sadnica jagoda. Danas ih je svega 900 tisuća što je pad za stravičnih 75 posto, rekao je Zlatan Kljaković. Ako se ovako nastavi, Zagrepčani će za dvije, tri godine jesti isključivo uvoznu jagodu. "Kao agronom vam odgovorno tvrdim da je zagrebačka jagoda najkvalitetnija ne samo u Zagrebu nego u čitavoj Europi zbog spoja tla, mikroklime i vrijednih znanja ljudi. Prije četiri godine, jagodari su imali 67 lokacija i 55 članova udruge. Danas imaju 28 lokacija i 24 člana udruge! Slično je i s trešnjarima. Do 2021. bilo je 23 hektara pod trešnjama, danas ih imamo devet", naveo nje Kljaković te pozvao sve poljoprivrednike da daju podršku Ivici Lovriću i Plavom gradu. O problemima poljoprivrede i njihovim rješenjima govorio je Ivica Lovrić, predsjednik stranke Plavi grad. "Od 2021. poljoprivredne su se površine Zagreba smanjile za tisuće hektara, a od dostupnog poljoprivrednog zemljišta, obrađuje se tek polovica. Odmah po dolasku na vlast Tomašević je ukinuo uspješan Gradski ured za poljoprivredu, lokalnim poljoprivrednicima povisili su najam štandova, a poticajna politika gotovo da i ne postoji. Manifestacije za promociju domaćih proizvoda poput Dana jagoda su ukinute, a sve to pogoduje uvoznom lobiju. Tržnice Zagreb na 28 lokacija i 2.500 zakupaca imaju ključnu ulogu, ali su zapuštene i infrastrukturno zastarjele pa je kupaca sve manje", naveo je neke od problema Lovrić. Naveo je i mjere koje treba što hitnije poduzeti kako bi se popravio položaj zagrebačkih poljoprivrednika. "Važno je ponovno uspostaviti Gradski ured za poljoprivredu, osigurati potporu proizvodnji, osobito za mlade poljoprivrednike i eko proizvodnju te donijeti mjere za okrupnjivanje zemljišta. Ruralnom turizmu potrebno je vratiti prepoznatljivost kroz tematske ceste i ponudu OPG-ova te promicati zagrebačke brendove poput ZG trešnje, Jagodice Purgerice, Zagrebačkog pušleka, ZG sireka, Plavog cekera", ističe Lovrić. Nužno je, nastavlja, modernizirati i restrukturirati tržnice. "Da bi poljoprivreda u potpunosti funkcionirala kao sustav nužno je izgraditi novu zelenu tržnicu sa suvremenom hladnjačom. Ona bi bila distributivni centar koji bi omogućio izravni otkup i distribuciju prema vrtićima, školama, domovima za starije i javnim kuhinjama. Projekt zelene tržnice još je jedan projekt koji je Tomaševića dočekao spreman, no nije ništa poduzeo", izjavio je Lovrić. Zagrepčane valja konstantno poticati da dolaze na tržnice organizacijom atraktivnih manifestacija koje bi promovirale domaću proizvodnju. "Žurno ćemo objaviti natječaje za zakup državnog i gradskog poljoprivrednog zemljišta, donijeti programe za aktiviranje zapuštenog privatnog zemljišta kroz najam ili prodaju te potaknuti izmjene zakona koji će omogućiti zaštitu strateških grana, povrtlarstva i voćarstva", dodao je Lovrić. Grad će sufinancirati i sustave navodnjavanja, javne i pojedinačne. "Grad Zagreb ima sve preduvjete da bude uzor poljoprivredne samodostatnosti, ali trenutačno funkcionira kao veliki uvoznik hrane s minimalnim upravljačkim kapacitetom. Zemlja postoji, ljudi postoje, čak i brendovi postoje. Ono što nedostaje jest politička volja da se povežu točke i ponovno uspostavi sustav. Bez ureda, bez natječaja, bez podrške, ova poljoprivreda ne može naprijed, no Plavi grad ima strategiju da to promjeni"

06/05/2025

Ivica Lovrić -konferencija za novinare -KAKO SPASITI ZAGREBAČKU POLJOPRIVREDU I SMANJITI UVOZ?

Od svog osnutka, Zagreb je grad povrtlara, voćara, vinogradara i skromnih seljaka koji su kroz vijekove tkali legendu o gradu pod Sljemenom. Danas im je nažalost, gore nego ikad zbog možemovskih politika koje su zelene samo na papiru, poručili su jučer Marina Galović, predsjednica Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije, Zlatan Kljaković Gašpić, čelnik Udruge Zg trešnja i Ivica Lovrić, kandidat za gradonačelnika koalicije Blok Umirovljenici zajedno i Plavi grad. "Zagrebački poljoprivrednici ugroženi su enormnim uvozom i ignorirani od gradske vlasti. Danas stojimo ispred mjesta na kojemu se trebala nalaziti nova zelena tržnica. Za nju od 2020. postoje sve dozvole, no Tomašević nije ništa učinio, na staroj tržnici nemamo uvjeta. Radimo po kiši, suncu, vjetru, naše se povrće i voće ne skladišti kako treba. Više p**a sam slala apele gradonačelniku da se sastanemo, nisam dobila odgovor niti na mail, a kamoli da smo se uspjeli sastati. Nažalost, Tomaševića poljoprivreda ne interesira. U Gradu Zagrebu je od 2020. čak 3000 OPG-ova manje što je rapidni pad", upozorila je Marina Galović. Poručila je i da se još uvijek, usprkos svemu, jedna četvrtina hrvatskog povrća i dalje proizvodi u Zagrebu i Zagrebačkoj Županiji. Lovrić je, istakla je, jedini od kandidata za gradonačelnika koji je pokazao interes za probleme lokalnih poljoprivrednika. U 2021. Zagreb je imao 3 milijuna i 200 tisuća sadnica jagoda. Danas ih je svega 900 tisuća što je pad za stravičnih 75 posto, rekao je Zlatan Kljaković. Ako se ovako nastavi, Zagrepčani će za dvije, tri godine jesti isključivo uvoznu jagodu. "Kao agronom vam odgovorno tvrdim da je zagrebačka jagoda najkvalitetnija ne samo u Zagrebu nego u čitavoj Europi zbog spoja tla, mikroklime i vrijednih znanja ljudi. Prije četiri godine, jagodari su imali 67 lokacija i 55 članova udruge. Danas imaju 28 lokacija i 24 člana udruge! Slično je i s trešnjarima. Do 2021. bilo je 23 hektara pod trešnjama, danas ih imamo devet", naveo nje Kljaković te pozvao sve poljoprivrednike da daju podršku Ivici Lovriću i Plavom gradu. O problemima poljoprivrede i njihovim rješenjima govorio je Ivica Lovrić, predsjednik stranke Plavi grad. "Od 2021. poljoprivredne su se površine Zagreba smanjile za tisuće hektara, a od dostupnog poljoprivrednog zemljišta, obrađuje se tek polovica. Odmah po dolasku na vlast Tomašević je ukinuo uspješan Gradski ured za poljoprivredu, lokalnim poljoprivrednicima povisili su najam štandova, a poticajna politika gotovo da i ne postoji. Manifestacije za promociju domaćih proizvoda poput Dana jagoda su ukinute, a sve to pogoduje uvoznom lobiju. Tržnice Zagreb na 28 lokacija i 2.500 zakupaca imaju ključnu ulogu, ali su zapuštene i infrastrukturno zastarjele pa je kupaca sve manje", naveo je neke od problema Lovrić. Naveo je i mjere koje treba što hitnije poduzeti kako bi se popravio položaj zagrebačkih poljoprivrednika. "Važno je ponovno uspostaviti Gradski ured za poljoprivredu, osigurati potporu proizvodnji, osobito za mlade poljoprivrednike i eko proizvodnju te donijeti mjere za okrupnjivanje zemljišta. Ruralnom turizmu potrebno je vratiti prepoznatljivost kroz tematske ceste i ponudu OPG-ova te promicati zagrebačke brendove poput ZG trešnje, Jagodice Purgerice, Zagrebačkog pušleka, ZG sireka, Plavog cekera", ističe Lovrić. Nužno je, nastavlja, modernizirati i restrukturirati tržnice. "Da bi poljoprivreda u potpunosti funkcionirala kao sustav nužno je izgraditi novu zelenu tržnicu sa suvremenom hladnjačom. Ona bi bila distributivni centar koji bi omogućio izravni otkup i distribuciju prema vrtićima, školama, domovima za starije i javnim kuhinjama. Projekt zelene tržnice još je jedan projekt koji je Tomaševića dočekao spreman, no nije ništa poduzeo", izjavio je Lovrić. Zagrepčane valja konstantno poticati da dolaze na tržnice organizacijom atraktivnih manifestacija koje bi promovirale domaću proizvodnju. "Žurno ćemo objaviti natječaje za zakup državnog i gradskog poljoprivrednog zemljišta, donijeti programe za aktiviranje zapuštenog privatnog zemljišta kroz najam ili prodaju te potaknuti izmjene zakona koji će omogućiti zaštitu strateških grana, povrtlarstva i voćarstva", dodao je Lovrić. Grad će sufinancirati i sustave navodnjavanja, javne i pojedinačne. "Grad Zagreb ima sve preduvjete da bude uzor poljoprivredne samodostatnosti, ali trenutačno funkcionira kao veliki uvoznik hrane s minimalnim upravljačkim kapacitetom. Zemlja postoji, ljudi postoje, čak i brendovi postoje. Ono što nedostaje jest politička volja da se povežu točke i ponovno uspostavi sustav. Bez ureda, bez natječaja, bez podrške, ova poljoprivreda ne može naprijed, no Plavi grad ima strategiju da to promjeni"

03/04/2025

Ivica Lovrić-konferencija za medije stranke Plavi grad ne kojoj je Ivica Lovrić govorio o programskim mjerama za pomoć malom poduzetništvu i zagrebačkim obrtnicima. Predstavit je i dokaze iz kojih je evidentno da za možemovce koji se bave ugostiteljstvom i drugim oblicima malog poduzetništva vrijede sasvim druga pravila nego za ostale.
U nastavku slijedi priopćenje s današnje konferencije za medije stranke Plavi grad o mjerama za spas malog poduzetništva i obrtništva u Zagrebu, ton i fotografija:
I dok zagrebački mali poduzetnici, obrtnici, ugostitelji i iznajmljivači zbog silnih nameta žive na rubu egzistencije i gase svoje tvrtke i obrte, za članove platforme Možemo! vrijede drugačija pravila, naveli su Ivica Lovrić i Otto Barić, kandidat za gradonačelnika i zamjenika stranke Plavi grad.
"Odličan primjer je Miljenka Buljević, predsjednica Gradske četvrti Donji Grad, šefica udruge Kulturtreger, vlasnica kafića Booksa i viđena možemovka. I dok je Tomašević na svim drugim mjestima u gradu pokrenuo hajku na ugostitelje, uklonio im terase i za 900 posto povećao najam, frendici Miljenki, sve je dopušteno. Stolovi Bookse zakrčili su nogostup, a da joj ne ometa goste, dogradonačelnik Luka Korlaet je prostor pred njezinim lokalom u Martićevoj proglasio pješačkom zonom", rekao je Lovrić. No to nije sve, nastavio je.
"Njezina udruga Kulturtreger lani je iz gradskog proračuna dobila 150.000 eura, ove godine sjelo im je već 40.000, a iznosi od 57 do 78.000 eura za Kulturtreger su osigurani i za naredne tri godine. Kad se novac iz gradske kase dijeli frendovima, ima se za sve. Licemjerno, zar ne", dodao je Lovrić.
U ove četiri godine platforma Možemo! pokazala je nezapamćen prezir prema bilo kakvom obliku privatnog poduzetništva u metropoli što koči njezin razvoj. Slična praksa nije zabilježena nigdje u Europi, no od 2. lipnja to se mijenja, navodi.
Lovrić je istaknuo i kako će cijenu terasa vratiti na iznose koji su vrijedili prije dolaska Tomaševića na vlast te kako će se voditi računa da ne strše i ne nagrđuju vizuru grada te postaviti jasna pravila i spriječiti dosadašnji nered.
Smanjit će se i stopa poreza na dohodak koja danas dodatno opterećuje ne samo poduzetnike, već i inflacijom napaćene Zagrepčane. U višoj stopi porez na dohodak umjesto 33, bit će 31 posto, a u nižoj umjesto 23 posto, 20.
Od 2. lipnja, Lovrić najavljuje i gradske poticaje u iznosu od 5.000 eura bespovratnih sredstava svima onima koji otvaraju obrt za deficitarna zanimanja i autohtone zagrebačke obrtnike. Grad će tim skupinama sniziti i trošak najma poslovnog prostora kako bi otužni, prazni, gradski izlozi ponovno oživjeli. Trenutno takvih u zagrebu ima 350, a najam će koštati jedan euro. Grad će voditi brigu i o taksistima te im dozvoliti promet pješačkim zonama u Draškovićevoj i Staroj Vlaškoj te vratiti taksi stajalište u Masarykovoj.
Na svoje će doći i mali iznajmljivači koji momentalno trpe harač, dodaje.
"Porez na nekretnine bit će minimalnih 0,6 eura po kvadratu, a paušal se vraća na dosadašnjih 40 eura po krevetu. Da nije bilo porasta jeftinog najma kroz ponudu stanova, ne bi bilo ni velikog rasta turističke djelatnosti u Zagrebu. Ovakav smještaj koristi veliki broj gostiju grada Zagreba, koji pospješuju potrošnju u trgovinama, restoranima, koncertima, muzejima, ali i kupuju rukotvorine i suvenire koje izrađuju naši obrtnici", ističe Lovrić. Dodaje i kako će se ovim mjerama postići efekt kružnog gospodarstva na zadovoljstvo malih poduzetnika, obrtnika, ali i zagrebačkih gostiju.
Grad se mora aktivno uključiti u sprečavanje odumiranja stare gradske jezgre i nekadašnjih trgovačkih ulica koje gube bitku s trgovačkim centrima na periferiji, smatra arhitekt Otto Barić.
"Ta spirala odumiranja se može zaustaviti aktiviranjem gradskih i državnih prostora kroz simbolične najamnine u zamjenu za atraktivne obrte i to ne samo ugostiteljstvo nego sve ono sto čini grad interesantnim i autentičnim poput concept storeova, postolara, butika, uslužnih obrta, malih dućana, pekarni, rukotvorina, malih vinarija, bistroa i zalogajnica s autentičnom hranom od svježih namirnica u suradnji s Gradskim tržnicama", navodi arhitekt Otto Barić.
Primjera takve dobre praske ima u svuda u svijetu, primjerice Židovska četvrt u Budimpešti, londonski Bloomsbury i Soho, pariška Latinska četvrt, Barrio Gotico u Barceloni, njujorška Tribeca i Meatpacking district...
"Martićeva je dobar primjer, ali treba aktivirati i druge prostore poput Vlaške, Tkalčićeve, Ilice i Tratinske na Trešnjevki", ističe on. Zagreb tim mjerama može doživjeti potpunu transformaciju i to već u prve dvije godine mandata, dodaje.
"Sve ovo može se postići jednostavnom redistribucijom gradskog novca koji se u posljednje četiri godine nekontrolirano slijeva u džepove odanih možemovaca u poticaje za malo i srednje poduzetništvo kao i za mjere koje olakšavaju život Zagrepčanima poput besplatnog javnog prijevoza", navodi Lovrić. Za upravljanje treba imati znanje i viziju, a toga se Zagrepčani baš i nisu nagledali u mandatu Tomislava Tomaševića.
"Zagreb je od svog osnutka bio trgovačko i obrtničko središte. Pozitivnim politikama od toga ćemo napraviti turistički brend u kojem će uživati i Zagrepčani. Jedino Plavi grad nudi rješenja, a ne izgovore", zaključili su.

27/03/2025

15/03/2025

Predsjednik stranke Plavi grad Ivica Lovrić je protiv gradonačelnika Tomislava Tomaševića, šefa Zagrebačkog holdinga Ivana Novakovića te voditelja podružnice Čistoća Davora Vića Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) podnio prijavu zbog kaznenog djela Prijevare koja štetno utječe na financijske interese Unije.

Razlog je nabava 66.400 kontejnera, kanti, zvona i spremnika za otpad raznih vrsta u vrijednosti od 10,1 milijun eura u iznosu od 85 posto financirana europskim novcem iz Fonda Konkurentnost i kohezija. Prema ugovoru, spremnici su pohranjeni ulici Gordana Lederera odakle su se trebali razmjestiti po gradu, no velika većina njih još uvijek stoji ondje i ne koristi se što predstavlja povredu ugovora.

Kada je u lipnju 2021. nova vlast preuzela upravljanje Zagrebom, umjesto da spremnike isporuči korisnicima ili postavi na lokacije gdje nedostaju, ostavila ih je da propadaju, bez adekvatnog nadzora i čuvanja. Da stvar bude gora, zbog nebrige i neodržavanja lokacija je zarasla u grmlje i pretvorila se u divlji deponij na kojemu se odlaže glomazni i potencijalno opasni građevinski otpad prepun azbesta, a sve se to nalazi u neposrednoj blizini vrtića i osnovne škole!

"Prema obvezama ugovora, prostorom i spremnicima trebalo se postupati pažnjom dobrog gospodara te redovito izvještavati o svemu relevantnom, no ništa se od toga ne čini. Izvješća se krivotvore, a u kakvom su stanju kontejneri i spremnici vidljivo je sa snimki i fotografija. Tisuće novih kanti, kontejnera i spremnika propada već četiri godine, a na njima su vidljiva oštećenja. Umjesto da ih se popravlja, prepušteni su propadanju. Istovremeno, brojni se Zagrepčani žale da su spremnici pred zgradama i zeleni otoci pretrpani, smeće iz njih ispada što privlači štakore i druge životinje, dok spremnici ovdje stoje neiskorišteni. To je zagrebačka realnost kada je u pitanju gospodarenje otpadom"; naveo je Ivica Lovrić.

Prostor u Ulici Gordana Lederera koji je uređen za potrebe projekta, nastavlja on, nedovoljno je čuvan i zapušten, ne održava se, a sve to predstavlja kršenje obveza iz ugovora.

"Riječ je o klasičnom nenamjenskom trošenju europskog novca, ali i o svjesnoj prijevari u izvješćima jer je očito da grad Zagreb u izvješćima koje je trebao redovito podnositi, nije navodio za što je utrošen novac iz projekta što je protivno ugovoru. Više je nego očito da se radi o prijevari na štetu EU fondova, lažnom izvještavanju i prikrivanju stvarnog stanja", upozorava Lovrić.

Kada Plavi grad 2. lipnja preuzme vlast u Zagrebu, dodaje, divlji deponij u Ledererovoj bit će saniran u najkraćem mogućem roku, a spremnici postavljeni na one lokacije gdje ih nedostaje.

"Plavi grad je jedina opcija koja nudi rješenja za bolji Zagreb, a ne izgovore!", zaključuje.

21/02/2025

https://www.youtube.com/watch?v=IJ-hUGjpCZg&pp=ygUObWxhZGVuIGNldGluamE%3D

Ivica Lovrić odgovara na pitanje zašto su skraćene tramvajske linije broj 7 i 5. Podsjetimo, tramvaj broj 7 vozio je do okretišta u Dupcu, a tramvaj broj 5 d...

01/02/2025

Idemo po svoj metro 🇭🇷💪🏼☺️

Sofija i Solun svoj su metro izgradili zahvaljujući fondovima EU, isto može i Zagreb!

01/02/2025

Za sve velike zahvate potreban je povijesni trenutak pa tako i za metro. Prvu i najjeftiniju od tri linije, izgradit ćemo u prvom mandatu!

01/02/2025

👏🏼☺️

11/09/2024

Stranka Plavi grad danas je održala konferenciju za medije na Gupčevoj zvijezdi.

"Ovdje, na lokaciji Gupčeva zvijezda, Mlinarska svjedočimo mjesecima radovima koji se odvijaju puževim koracima. Stanarima i prolaznicima je uvelike otežan i neugodan svakodnevni život, a sve zbog ne funkcioniranja gradske vlasti. Tomašević je rasturio sva gradska poduzeća, svojim kadroviranjem ih upropastio, a to je sve rezultirao potpunim neredom i kaosom u Gradu. Ovo ovdje je samo jedan u nizu primjera koji pokazuju da Zagreb ne funkcionira jer gradska vlast ne zna i ne može!
Svoju nesposobnost i ne funkcioniranje gradskih poduzeća, Tomašević je i sam priznao.

Naime, u tijeku je javna nabava za odabir konzultanata koji će mu pružati savjetodavne usluge - kako voditi grad ( kako kositi travu i održavati zelenilo, kako gospodariti otpadom, kako održavati ceste…) Dakle, ono što je njegov posao i posao uprave Holdinga , ono znanje koje nema, Tomašević novcem Zagrepčana pokušava kupiti od konzultantskih kuća. Ali za što onda oni primaju plaću ako će im drugi na račun građana davati rješenja? Zašto građani skupo plaćaju i možemovsku vlast i konzultante?
Kod Tomaševića je sve jedan veliki apsurd, proizašao iz velikog neznanja, nesposobnosti ali i bahatluka jer novcem Zagrepčana pokušava spasiti svoju političku kožu!"