21/08/2026
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika g. Marinko Lukenda dao je intervju novinarki portala Mirovina.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje:
1. Preuzeli ste vodstvo HSU-a, a ujedno ste i državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Koliko vam to pomaže u suradnji s Vladom?
- Činjenica da sam predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i državni tajnik u resornom Ministarstvu omogućuje mi neposredan uvid u stanje mirovinskog sustava, financijske projekcije i provedbu pojedinih mjera. To svakako olakšava komunikaciju s Vladom jer probleme umirovljenika ne iznosimo samo načelno, nego ih možemo argumentirati konkretnim podacima, procjenama učinka i prijedlozima koji su provedivi.
Međutim, te dvije funkcije jasno razdvajam. Kao državni tajnik sudjelujem u provedbi Vladinih politika, dok kao predsjednik HSU-a imam obvezu zastupati interese umirovljenika i upozoravati kada smatramo da određena rješenja nisu dovoljno dobra. Suradnja s Vladom za nas nije sama sebi svrha. Smisao te suradnje je ostvarivanje konkretnih rezultata.
U proteklom razdoblju uveden je povoljniji model usklađivanja mirovina prema omjeru 85 prema 15, trajni godišnji dodatak na mirovinu, ukinuta je penalizacija prijevremenih mirovina nakon navršenih 70 godina, povećane su invalidske mirovine, povećan je dodani staž za svako rođeno ili posvojeno dijete, a vrijednost najniže mirovine povećana je u tri navrata po 3% što ukupno daje povećanje za 128 posto aktualne vrijednosti mirovine u posljednjih deset godina od 2016.. Od 1. siječnja 2027. ukida se porez na dohodak na sve mirovine. To pokazuje da dijalog s Vladom daje rezultate, ali naš posao time nije završen.
2. HSU je najavio da Vlada uvodi minimalnu mirovinu. Kada bi mjera zaživjela i koliko bi iznosi bili veći u odnosu na najnižu mirovinu danas?
- Moramo napomenuti da HSU nije to najavio već je istaknuo sugestiju kolika je prosječna mirovina za 15 godina staža. Najniža mirovina danas se određuje prema punim godinama mirovinskoga staža, uz primjenu polaznog i mirovinskog faktora. Od 1. siječnja 2026. vrijednost jedne godine staža iznosi 15,73 eura, pa najniža starosna mirovina za 15 godina staža iznosi 235,95 eura, za 20 godina 314,60 eura, za 25 godina 393,25 eura, za 30 godina 471,90 eura, a za 40 godina staža 629,20 eura.
3. SUH smatra da će se ukidanjem poreza na mirovine nagraditi one koji imaju najviša primanja, primjerice saborski zastupnici. Što mislite o tome?
- Poštujem pravo Sindikata umirovljenika Hrvatske da iznosi svoje argumente, ali ne slažem se s ocjenom da je ukidanje poreza na mirovine mjera namijenjena bivšim saborskim zastupnicima ili korisnicima najviših mirovina. Zakon se ne donosi zbog male i specifične skupine korisnika, nego zbog više od 580.000 umirovljenika koji danas plaćaju porez na mirovinu. Prosječno porezno opterećenje iznosi oko 30 eura mjesečno, a među poreznim obveznicima nalazi se sve više ljudi čija mirovina tek neznatno prelazi osobni odbitak od 600 eura.
Dosadašnji sustav je do nedavno bio temeljen na način da se mirovine povećavaju redovitim usklađivanjem kako bi pratile rast cijena i plaća, a zatim dio tog povećanja lokalna samouprava ponovno uzme kroz porez. Umirovljenik tako formalno dobije veću mirovinu, ali stvarni rast njegova raspoloživog dohotka bude manji. Ukidanjem poreza od 1. siječnja 2027. cijeli iznos mirovine ostat će korisniku.
Točno je da će u apsolutnom iznosu veći učinak imati osoba koja danas plaća više poreza. Međutim, to vrijedi kod svakog smanjenja poreznog opterećenja. Za umirovljenika s prosječnom ili nešto višom mirovinom dodatnih 20, 30 ili 40 eura mjesečno nije zanemariv iznos, nego novac kojim može platiti dio režija, lijekove ili nekoliko dana prehrane.
Ne smatram ispravnim da zbog nekoliko tisuća korisnika posebnih mirovina zadržimo porez za stotine tisuća ljudi koji su mirovinu zaradili desetljećima rada i uplatom doprinosa. Mirovina nije povlastica niti socijalna pomoć. Ona je pravo stečeno radom.
4. Zbog čega je došlo do masovne smjene čelnika gradskih i županijskih organizacija HSU-a posljednjih godina?
- Ne bih prihvatio formulaciju da se radilo o masovnoj smjeni ili čistki. U stranci koja djeluje 30 godina i ima organizacije diljem Hrvatske normalno je da dolazi do promjena vodstva. Dio promjena dogodio se kroz redovne skupštine nakon lokalnih izbora. Dio u procesu unutarnje reorganizacije i priprema za lokalne izbore. Bitno je napomenuti da nije došlo do osipanja članstva već se broj povećao.
Stranačke funkcije nisu doživotne. Od predsjednika lokalnih i županijskih organizacija očekuju se aktivnost, rad na terenu, redovita komunikacija s članstvom, organizacijsko jačanje stranke i konkretni rezultati. Ako neka organizacija godinama ne djeluje, ne održava skupštine, nema političke aktivnosti ili ne ostvaruje rezultate, odgovornost je središnjice pomoći joj da se obnovi. Ponekad to uključuje i izbor novih ljudi.
U pojedinim slučajevima bilo je političkih ili osobnih razilaženja, što nije neuobičajeno ni u jednoj stranci. Međutim, ne želim da se energija HSU-a troši na unutarnje sukobe i obračune. Nakon što sam preuzeo dužnost predsjednika, pokrenuo sam obilazak županijskih organizacija upravo zato da izravno razgovaram s članovima, čujem njihove probleme i utvrdim gdje im je potrebna pomoć središnjice.
Moj cilj nije smjenjivati ljude, nego graditi funkcionalnu i otvorenu stranku. Oni koji rade, imaju povjerenje članstva i ostvaruju rezultate imat će moju punu podršku. Ondje gdje postoje problemi, rješavat ćemo ih razgovorom, poštovanjem Statuta i demokratskim izborom članova.
5. Planirate li udružiti snage s ostalim umirovljeničkim strankama?
- HSU je otvoren za suradnju sa svim političkim strankama i udrugama koji iskreno žele unaprijediti položaj umirovljenika i starijih osoba. Pritom treba jasno reći da HSU u te razgovore ne ulazi kao marginalan subjekt. Mi smo parlamentarna stranka, imamo svojeg zastupnika u Hrvatskom saboru, državnog tajnika u resornom Ministarstvu te snažnu zastupljenost u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Liste na kojima je HSU nastupio na lokalnim izborima osvojile su ukupno 153 vijećnička mandata, a HSU je bio dio pobjedničkih koalicija u deset hrvatskih županija.
Prema parlamentarnoj zastupljenosti, organizacijskoj infrastrukturi i mogućnosti da zahtjeve umirovljenika pretvara u konkretne zakonske i provedbene mjere, HSU je danas najsnažniji politički subjekt koji se sustavno bavi pitanjima umirovljenika. Naša snaga nije samo u broju članova ili mandata, nego u tome što imamo politički utjecaj na državnoj razini i predstavnike koji na lokalnoj razini svakodnevno sudjeluju u donošenju odluka važnih za starije građane.
Tu poziciju ne želimo koristiti za stvaranje podjela niti smatramo da bilo tko može imati monopol nad predstavljanjem umirovljenika. HSU već surađuje s Maticom umirovljenika Hrvatske i Sindikatom umirovljenika Hrvatske, kao i s Vladom kroz nacionalno vijeće za starije osobe, organizacijama koje okupljaju velik broj umirovljenika, poznaju probleme ljudi na terenu i imaju važnu ulogu u javnom zastupanju njihovih prava. Suradnja mora biti konkretna i usmjerena na rast mirovina, dostupniju zdravstvenu i dugotrajnu skrb, izgradnju centara i domova za starije, smanjenje siromaštva te sigurniji i dostojanstveniji život u starijoj dobi.
Otvoreni smo i za razgovore s drugim umirovljeničkim političkim opcijama. Međutim, udruživanje ne smije biti samo pokušaj zajedničkog nastupa na izborima ili raspodjele funkcija. Prvo moramo utvrditi postoji li stvarna programska suglasnost i spremnost da zajednički radimo na mjerama koje umirovljenicima donose mjerljiv rezultat.
Ljudi od nas ne očekuju međusobno nadmetanje oko toga tko je veći ili autentičniji predstavnik umirovljenika. Očekuju odgovornost i rezultate. HSU je spreman biti nositelj šireg okupljanja, uz puno uvažavanje samostalnosti drugih stranaka i organizacija. Moguće su zajedničke inicijative, programski sporazumi i koordinirano djelovanje, ali svaka suradnja mora imati jasan sadržaj i služiti interesima umirovljenika, a ne pojedinačnim političkim ambicijama.
6. S obzirom na to da umirovljenici baš i nemaju povjerenja u umirovljeničke stranke, kako ih planirate privući?
- Neću osporavati činjenicu da dio umirovljenika nema povjerenja u umirovljeničke stranke. To nepovjerenje nije nastalo preko noći i ne može se ukloniti sloganima ili nekoliko mjeseci prije izbora. Može se vratiti samo radom, prisutnošću među ljudima i rezultatima koji se mogu jasno izmjeriti.
Umirovljenike ne možemo privući pričom da smo njihovi predstavnici samo zato što se u našem nazivu nalazi riječ „umirovljenici“. To moramo dokazivati svakog dana. Ljudi moraju znati što smo tražili, što je prihvaćeno, što nije ostvareno i zašto nije ostvareno. Moramo biti spremni preuzeti odgovornost i ne pripisivati sebi zasluge za ono na što nismo utjecali.
HSU će zato biti aktivniji na terenu, otvoreniji prema članovima i dostupniji građanima. Organizacije ne smiju postojati samo na papiru i aktivirati se pred izbore. Moraju biti mjesta na kojima umirovljenik može dobiti informaciju, iznijeti problem i predložiti konkretno rješenje. Želimo uključiti i mlađe članove jer se odluke o mirovinskom sustavu ne odnose samo na današnje umirovljenike, nego i na današnje radnike koji će sutra živjeti od tog sustava.
Povjerenje ćemo graditi konkretnim rezultatima koje je postigao HSU do sada. Povoljnija formula usklađivanja prema modelu 85-15, izgradnja 18 centara za starije osobe sa 1800 trajnog smještaja za starije, 4500 vaninstitucionalnih pomoći umirovljenicima, godišnji dodatak, ukidanje penalizacije nakon 70. godine, povećanje invalidskih i najnižih mirovina za 10% te dogovoreno ukidanje poreza od 1.1.2027. Ova postignuća nisu riješili sve probleme, ali pokazuju da politički rad može donijeti stvarne promjene.
Istodobno moramo biti iskreni. Mirovine još nisu dovoljno visoke, smještaj u domovima nije dovoljno dostupan, liste čekanja su preduge, a mnoge starije osobe teško podmiruju troškove hrane, stanovanja, energije i lijekova. Nećemo tvrditi da je stanje dobro samo zato što sudjelujemo u vlasti. Naš je posao da svaki dan tražimo više i da pokažemo što smo za to konkretno učinili. Povjerenje se ne traži. Povjerenje se zaslužuje.
