KGZ - Knjižnica Savica

22/08/2026

[Književne obljetnice: Ray Bradbury 📚🖊📖]

UŽITAK JE BIO SPALJIVATI.

Poseban je užitak bio gledati kako stvari bivaju proždrte, kako crne i mijenjaju se. S mjedenom mlaznicom u šakama, s tim velikim pitonom koji riga svoj otrovni kerozin po svijetu, krv mu je pulsirala u glavi, i njegove su ruke bile ruke nekog sjajnog dirigenta koji ravna svim simfonijama buktanja i gorenja da bi srušio dronjke i pougljene ruine povijesti.

S kacigom na stamenoj glavi, simbolično numeriranom s 451, i narančastim plamenom u očima dok je razmišljao što je sljedeće, pritisnuo je oroz i kuća je poskočila u buktinji koja oprži večernje nebo u crveno, žuto i crno. Hodao je u roju krijesnica. Više od svega želio je, kao u starome vicu, turnuti u tu peć sljezov kolačić na štapiću, dok su lepršave knjige golubinjih krila ugibale na trijemu i travnjaku kuće. Dok su knjige polijetale u iskričavim kovitlacima i lebdjele na vjetru pocrnjele od gorenja.

Montag se cerio jarosnim cerom svih ljudi koje je opržio i otjerao plamen.
Znao je da će, kad se vrati u vatreni dom, namignuti svoje odrazu u ogledalu, minstrelovski čađavom i pougljenjenom. Poslije, kad se bude spremao na spavanje, osjetit će da su mu mišići lica još rastegnuti u vatreni osmijeh. Nikad mu nije silazio s lica, taj osmijeh, baš nikad nije silazio, otkad pamti.

(iz romana „Fahrenheit 451“, s engleskoga prevela Anja Majnarić)

Ray Douglas Bradbury bio je američki književnik, jedan od najpoznatijih autora znanstvene fantastike 20. stoljeća. Rođen je u Waukeganu u saveznoj državi Illinois, a veći dio života proveo je u Kaliforniji. Iako je najpoznatiji po djelima znanstvene fantastike, Bradbury je pisao i fantastične priče, misterije, priče s elementima strave te realističnu prozu.

Svjetsku slavu stekao je zbirkom pripovijedaka „Marsovski ljetopis“ (1950.), u kojoj je kroz priče o kolonizaciji Marsa progovarao o ljudskoj prirodi i društvenim problemima. Njegovo najpoznatije djelo je roman „Fahrenheit 451“ (1953.), distopijska priča o društvu u kojem su knjige zabranjene i spaljuju se kako bi se kontroliralo mišljenje građana.

Bradbury je bio veliki zagovornik čitanja, knjižnica i slobode izražavanja. Formalno nije pohađao fakultet, već je često isticao da su knjižnice bile mjesto njegova pravog obrazovanja. Tijekom karijere napisao je više od 500 pripovijedaka, romana, eseja i scenarija. Njegova djela prevedena su na brojne jezike i višestruko nagrađivana.
Danas se smatra jednim od najutjecajnijih autora moderne spekulativne fikcije, a teme koje je obrađivao – cenzura, tehnologija i očuvanje ljudskosti – i dalje su iznimno aktualne.

Dostupnost autorovih djela u Knjižnicama grada Zagreba provjerite klikom na poveznicu: https://bit.ly/49KOqma

📸 Proleksis enciklopedija, online.
Izrađeno u alatu Canva.

21/08/2026

Knjige na ljetnom odmoru! [❄️📖 🇮🇸]

Ljetni pozdrav ovoga nam p**a stiže s Islanda, gdje se naša Marija hladi, uživa u spektakularnim krajolicima i, što drugo, čita islandski krimić. 😊 Za društvo na putovanju odabrala je „Napuklinu“ Ragnara Jónassona, jednog od najpoznatijih suvremenih islandskih autora kriminalističkih romana.

Iako je Island jedna od najsigurnijih zemalja svijeta i broj ubojstava ondje vrlo je malen, islandski krimići postali su međunarodno prepoznatljiv dio skandinavskog noira. Mračne priče, izolirani krajolici, psihološka napetost i snažna atmosfera učinili su autore poput Ragnara Jónassona, Arnaldura Indriðasona i Yrse Sigurðardóttir poznatima daleko izvan granica Islanda.

Island je zemlja vulkana, ledenjaka, slapova, gejzira, crnih plaža i krajolika koji često djeluju gotovo nestvarno. Jedna od Marijinih fotografija vodi nas i do Kirkjufella, osebujne planine na poluotoku Snæfellsnes, koju će prepoznati i ljubitelji „Igre prijestolja“: u seriji je poslužila kao Arrowhead Mountain u prizorima sjeverno od Zida.

Islandski krajolik i islandski krimić – teško je zamisliti bolju kombinaciju za ljetno čitanje na nešto nižim temperaturama. 😊

Ako vas zanimaju islandski krimići, upućujemo vas da u katalogu provjerite njihovu dostupnost u knjižnicama mreže KGZ-a: https://bit.ly/4igyAEN

Jeste li i vi u kovčegu ili na e-čitaču pronašli mjesta za naše knjige? Voljeli bismo vidjeti gdje se odmarate uz dobro štivo. Svoje virtualne razglednice s našim knjigama na plaži, u šumi, na planini ili bilo kojem drugom kutku u kojem uživate u čitanju pošaljite nam na adresu elektroničke pošte: [email protected].

19/08/2026

[S police hrvatske književnosti; književne obljetnice: Luko Paljetak]

„Sva povijest sudjeluje u tome kad te ljubim,
i spominju se dični kraljevi koji nose
imena, kao biljke u nekom krasnom vrtu,
latinska, beskonačna, i kao duge kose
ljepotica u noći padaju kiše škrtu
nudeći nama glazbu dok tijelo tvoje rubim

s namjerom da te sasvim odredim prema svemu
što želi prisustvovat u tebi s davnim nekim
pravom i možda željom neutaženom, gledam
gradove koji leže zauvijek tvojim mekim
rukama uhvaćeni i gotovo ti ne dam
disati, ne dam piti i prepuštam te nijemu

i savršenu drugim trenucima i drugim
pažljivim postupcima, i moje brojne greške
postaju divne, sušta vrlina kojom tješim
usnulu tvoju zebnju, sjenama tebe dugim
pokrivam kao lišćem iz kojeg vise teške
povijesne zagonetke; ja treba da ih riješim,

a kako, kad te ljubim? a kako kad te ljubim.ˮ

(pjesma „Sva povijestˮ)

Luko Paljetak, pisac i prevoditelj, kazališni i likovni kritičar, redatelj, feljtonist, esejist, bio je jedan od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih književnika. Rođen je u Dubrovniku, u kojem se najvećim dijelom i školovao; studij hrvatskog jezika i književnosti te engleskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. godine, a doktorirao je 1992. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Profesionalni put započinje kao redatelj i dramaturg u Kazalištu lutaka Zadar (1969.–1973.), a zatim je do 1978. godine radio kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. Potom se vraća u svoj rodni Dubrovnik, gdje je do 2014. godine djelovao kao urednik i tajnik uredništva časopisa „Dubrovnik“ Matice hrvatske Dubrovnik.

Objavio je četrdesetak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu, grafičko-pjesničke mape i dva romana, a pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje...

Njegov lirika prožeta je težnjom za općom poetizacijom svijeta, maštovitošću, čestim korištenjem humora i igre riječima, pri čemu iskazuje iznimnu versifikacijsku vještinu. Njegova posebnost jest spajanje tradicionalnih pjesničkih postupaka s modernim pjesničkim senzibilitetom. I kao književnik ostaje duboko povezan s rodnim gradom i njegovom kulturno-povijesnom tradicijom pa je tako iza sebe ostavio i romane „Skroviti vrt“ (2004.), fikcionalni dnevnik dubrovačke plemkinje Cvijete Zuzorić, te „Marin“ (2011.), biografski roman o Marinu Držiću.

Kao književni znanstvenik i povjesničar bavio se traduktologijom, interpretacijama i proučavanjem hrvatske i engleske književnosti, osobito dubrovačke književne i likovne tradicije. Prevodio je s engleskog, slovenskog, španjolskog, francuskog, talijanskog… Među njegovim najznačajnijim prijevodima izdvajaju se drugi hrvatski prijevod Joyceova „Uliksa“ (1991.), prepjevi Shakespeareovih „Soneta“ (1984.), „Canterburyjskih priča“ Geoffreyja Chaucera (1986.) te „Antologija pjesništva engleskog romantizma“ (1996.). Bio je član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti „Leonardo da Vinci“ te dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Dobitnik je brojnih književnih nagrada poput Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2012. i Nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo za književne prijevode. Zahvaljujući svom predanom znanstvenom i kulturnom radu 1994. postaje član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 1997. godine izabran je za redovitog člana.

Bogati književni i prevoditeljski opus Luke Paljetka pronađite u našem katalogu: https://bit.ly/3wwKdC4
Izvor i fotografija: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026.
Izrađeno u alatu Canva.

18/08/2026

Danas nas je napustila književnica Vedrana Rudan.

[ IN MEMORIAM ]

U 77. godini života napustila nas je Vedrana Rudan, hrvatska književnica, novinarka i društvena kritičarka. 🕊️

Završila je hrvatski i njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, a tijekom karijere radila je kao učiteljica, novinarka, urednica na Hrvatskom radiju i televizijska voditeljica.
Bila je članica Hrvatsko Društvo Pisaca, a u književnosti se istaknula prepoznatljivim, kratkim i britkim stilom. Njezina su djela prevedena na brojne jezike, a neka su poslužila i kao predlošci za kazališne predstave izvođene u Hrvatskoj i inozemstvu.

U hrvatskoj će javnosti ostati zapamćena po svojim beskompromisnim i jasno artikuliranim stavovima, ali i po otvorenom govoru o onome o čemu se često šutjelo – bolesti, zlostavljanju, starenju i drugim društveno osjetljivim pitanjima. Bez uljepšavanja i bez zadrške govorila je o onome što je smatrala važnim, često otvarajući pitanja koja su mnogi radije prešućivali. Upravo su ta izravnost i iskrenost obilježile njezin javni nastup i književni rad.

🖱️ Djela Vedrane Rudan provjerite putem našeg online kataloga: https://bit.ly/4wBu5Z7

📸 Goran Kovačić

17/08/2026

Knjige na ljetnom odmoru! [⛱📖👓]

Ljetni pozdrav stiže nam i iz kampa na otoku Pašmanu, gdje naša Božica ljetne dane provodi uz more i dobru knjigu. Za ovogodišnje ljetno štivo odabrala je novi roman Tanje Tolić.

Roman istražuje složene međuljudske odnose, identitet i teret prošlosti, prateći život jedne obitelji.

Pašman je poznat po kristalno čistom moru, brojnim uvalama i pogledima na Kornate, a zahvaljujući izmjeni morskih struja u Pašmanskom kanalu, more uz otok odlikuje se iznimnom čistoćom. Miris borova, šum valova i dobra knjiga – teško je poželjeti ljepšu ljetnu kombinaciju.

Ako vas zanimaju romani Tanje Tolić, upućujemo vas da u katalogu provjerite njihovu dostupnost u knjižnicama mreže KGZ-a: https://bit.ly/4gdi5I9.

Jeste li i vi u kovčegu pronašli mjesta za naše knjige? Voljeli bismo vidjeti gdje se odmarate uz dobro štivo. Svoje virtualne razglednice s našim knjigama na plaži, u šumi, na planini ili bilo kojem drugom kutku u kojem uživate u čitanju pošaljite nam na adresu elektroničke pošte: [email protected].

14/08/2026

[Knjige na ljetnom odmoru! ⛱📖👓]

Ljeto je dugo, a godišnji odmor uvijek nekako prekratak. 😊 Srećom, za mali čitateljski predah ne moramo čekati sljedeće putovanje ni slobodne dane.

Naš Zvonko svoje čitateljske trenutke ovoga ljeta pronalazi usred radne svakodnevice. U parku društvo mu je pravila knjiga „Babići“ Hrvoja Šalkovića, a vožnju vlakom skratio je uz „Tišinu u osinjaku“ Luke Ostojića.

Za uživanje u dobroj knjizi ne trebaju nužno plaža, ležaljka ni pogled na more – ponekad su dovoljni klupa u parku, vožnja vlakom i malo vremena između svakodnevnih obaveza. 📖🚆🌳

Ako smo vas zaintrigirali, dostupnost knjiga u različitim knjižnicama mreže KGZ-a provjerite na poveznicama: https://bit.ly/4hKwyMU i https://bit.ly/4hYxKfO

Jeste li i vi ovoga ljeta pronašli trenutak za predah uz neku od naših knjiga? Voljeli bismo vidjeti gdje čitate! Svoje virtualne razglednice s našim knjigama možete poslati na adresu elektroničke pošte [email protected].

13/08/2026

U Knjižnici Savica do 12. rujna 2026. može se razgledati izložba slika „Tišina mora“ Vesne Zvonarević, deveta autoričina samostalna izložba.

O izložbi Ana-Marija Šoštarić piše:

„Izložene slike, nastale tehnikama ulja na platnu i tempere, donose autoričine omiljene mediteranske motive – primorski krajolik, obalu, more i brodice, uhvaćene u trenucima mira i tišine i prožete nostalgičnim ugođajem.

Brodice i jedrilice koje se ogledaju u zrcalu mora, duboko zelenilo čempresa koje postojano motri krajolik, stijene, oblaci, nebo, puteljci tonu u pastelno ružičastom i plavom zalasku sunca...

Uz slutnju nekih dalekih prigušenih zvukova, ovo bogato more boja i motiva izaziva u promatraču osjećaj mira i sjete, kojima je jedini pravi prijatelj – tišina.“

Vesna Zvonarević rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu. Slikarska znanja stjecala je u Centru za likovni odgoj grada Zagreba, Učilištu za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn Studio Tanay te na satovima slikanja kod akademskog slikara Miloša Popovića. Izlagala je na osam samostalnih i više desetaka skupnih izložbi, a njezini se radovi nalaze u galerijama Grada Zagreba i brojnim privatnim zbirkama.

Sama autorica o izložbi kaže:

„Tišina je prostor u kojem čovjek može čuti svoj unutarnji glas i ponovo pronaći sebe. Ako moje slike u promatraču probude osjećaj mira, topline ili uspomene na neki vlastiti trenutak uz more, tada su ispunile svoju svrhu.“

Izložba se održava u sklopu programa Projekt 65 plus Knjižnica grada Zagreba.

12/08/2026

[San o boljem životu: migrantske priče s različitih strana svijeta]

Roman „Pčelar iz Alepa“ Christy Lefteri prati pčelara Nurija i njegovu suprugu Afru, umjetnicu koja nakon tragedije ostaje bez vida. Nakon razaranja Alepa i gubitka sina, njih dvoje kreću na opasno putovanje prema sigurnosti, suočavajući se sa strahom, traumama i neizvjesnom budućnošću. Kroz njihovu priču Lefteri pokazuje koliko rat mijenja živote običnih ljudi i koliko je teško ponovno pronaći smisao nakon velikih gubitaka. Pčele u romanu simbol su zajedništva, otpornosti i vjere u novi početak.

Christy Lefteri (1980.) britanska je književnica ciparskog podrijetla rođena u obitelji izbjeglica, koje su nakon podjele Cipra 1974. godine morale napustiti svoj dom. Odrasla je u Londonu, gdje danas predaje kreativno pisanje na Sveučilištu Brunel. Iskustva vlastite obitelji i volontiranje s izbjeglicama u Grčkoj za UNICEF snažno su utjecali na njezino stvaralaštvo. Njezin prvi roman „A Watermelon, a Fish and a Bible“, inspiriran sudbinom njezinih roditelja, izišao je 2009. godine. Roman „Pčelar iz Alepa“, izišao 2019., nastao je na temelju stvarnih svjedočanstava sirijskih izbjeglica i postao međunarodni bestseler, osvojivši nagradu „Aspen Words Literary Prize 2020.“

S engleskog na hrvatski jezik roman je prevela Julijana Jurković-Ravić, a izdao Stilus.

Ciklusom „San o boljem životuˮ predstavljamo autore i djela koja se bave temom migranata i migracija jer je 2026. godina u Knjižnicama grada Zagreba posvećena temi migracija, s ciljem prepoznavanja i uvažavanja različitih razloga kretanja ljudi – od globalnih kriza do osobnih odluka.

Dostupnost knjige u Knjižnicama grada Zagreba provjerite klikom na sljedeću poveznicu: https://bit.ly/4vd3y3p

Izrađeno u alatu Canva; fotografija naslovnice iz kataloga Knjižnica grada Zagreba.

09/08/2026

[𝐍𝐞𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐧𝐢 𝐠𝐮𝐭𝐥𝐣𝐚𝐣 𝐩𝐨𝐞𝐳𝐢𝐣𝐞: Frano Alfirević]

Dočekuju nas prijazno njini zidovi stari,
skloništa priprostih duša, ribara i mornara.
Mnogo su uzdaha čuli polumračni oltari,
mnogo je suza vidjela Gospina slika stara.

Tu klečahu žene i majke k zemlji spuštajući oči,
moleć za daleke svoje Mariju, zvijezdu mora.
Tu klečahu grijehovi davni i grižnje na istrtoj ploči,
kajanja teška, što mole mir od nebeskih dvora.

Tu vise zavjetni darovi skromnog, pobožnog puka:
sidra, konopi, fenjeri - spomeni brodoloma,
srca i ribe od srebra. To je posljednja luka,
u kojoj je tako dobro poslije životnog loma.

O te stare kapele na primorskim padinama,
srasle sa škrtim predjelom kamenja i stijenja,
smiruju snenim bojama dušu, što luta sama
i daju neznano nešto, od čega bol nam jenja.

To male crkve, što bijele se među zelenilom tamnim
i dižu se često nad morem, s visova gledajući,
pozdravljali su brodovi pred vidokrugom kamnim,
zavičaj u njima videć, iz daljina se vraćajući.

One imaju nešto prisno i za srce nevjernika,
ožarilo se pred njima i lice krutog psovača,
jer mir tajanstven struji iz njihovog staračkog lika,
i oči nekada divlje ispunjaju sjenom plača.

Ko zna zbog čega. Al tako, skromne i pogurene,
kao da čuvaju dušu davno nestalih ljudi,
toplinu srdaca prošlih i neznanih godina sjene,
tajnu srdaca zgaslih i bolove umrlih grudi.

Ko zna zbog čega. Al tako, u svečanom miru,
one gledaju žive stasom duboke samoće,
dok more pred njima blista s odrazom kuća u okviru,
a kroz crninu čempresa bijele se nadgrobne ploče.

(pjesma „Crkvice pokraj mora“)

Frano Alfirević, hrvatski književnik, prevoditelj i gimnazijski profesor, rođen je u Zadru 11. rujna 1903., a umro u Zagrebu 2. veljače 1956. U hrvatskoj književnosti najznačajniji trag ostavio je kao pjesnik. Njegovu liriku obilježavaju teme mora, primorskih mjesta i krajolika, introspektivnost, elegični tonovi te melankolična i meditativna promišljanja o tjeskobi, prolaznosti i ljudskoj sudbini. Objavio je pjesničke zbirke „Pjesme“, „More i daleki gradovi“ i „Izabrane pjesme“, a prevodio je djela istaknutih talijanskih i francuskih književnika.

Dostupnost pjesnikovih djela u Knjižnicama grada Zagreba provjerite klikom na sljedeću poveznicu: https://bit.ly/4ytKSj0

Izvor: enciklopedija.hr
Fotografija: Knjižnice grada Zagreba
Izdavač zbirke „Izabrane pjesme”: Zora
Izrađeno u alatu Canva.

06/08/2026

[Knjige na ljetnom odmoru! ⛱📖👓]

Vrgada je mali otočić zadarskog arhipelaga, okružen kristalno čistim morem, stjenovitim uvalama i borovim šumama, na kojem vrijeme kao da teče sporije.

Na Vrgadi je ovoga ljeta odmarala i naša Božica. Iako sama možda ne bi posegnula za knjigom povijesne tematike s elementima fantastike, na preporuku iz knjižnice odlučila je pročitati prvi dio trilogije „Između orla i lava“. Prvi dio toliko ju je osvojio da je preostala dva nastavka odmah preuzela kao e-knjige, koje su postale njezina ovogodišnja ljetna književna poslastica.

Trilogiju preporučuje kao izvrstan spoj povijesne pozadine, narodnih legendi i predaja te brojnih književnih motiva, začinjen čarolijom fantastike koja jednako pripada usmenoj književnosti i modernim računalnim igrama.

Dodatni razlog za čitanje ove trilogije jest i činjenica da je autorica upravo za nju osvojila ovogodišnju nagradu SFera.

Ako smo vas zaitrigirali, dostupnost knjiga u različitim knjižnicama mreže KGZ-a provjerite na poveznici: https://bit.ly/4hKwyMU

Jeste li i vi u kovčegu pronašli mjesta za naše knjige? Voljeli bismo vidjeti gdje se odmarate uz dobro štivo. Svoje virtualne razglednice s našim knjigama na plaži, u šumi, na planini ili bilo gdje drugdje možete poslati na adresu elektroničke pošte [email protected].