21/06/2023
Díli, 21 Junho 2023: Ohin loron importante tebes ba ami nain tolu, ha’u ho vise na’in rua mai hamutuk ho ita-boot sira hodi agradese no apresia ba servisu ne’ebé ita hamutuk halo ona durante ami nia prezensa iha Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria bainhira ami hetan tomada de posse husi Na’i
Prezidente Repúblika Dr Francisco Guterres iha loron 24 Juñu 2020.
Ministru Turismo Komérsiu no Indústria Dr. José Lucas do Carmo da Silva sente orgulho tebes tanba bele sérvisu no servi povu no Nasaun liu husi VIII Governu fo.
"Ha’u rasik sente orgullu tebes tanba bele hetan fiar hodi servisu
hamutuk ho ita-boot sira durante tinan tolu (3) bainhira Fretilin viabiliza VIII Governu Konstitusional ne’ebé monu iha dalan klaran husi koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) iha loron 17 Janeiru
2020. Timor-Leste tenke ba oin no estadu labele monu"
Maski iha esperiénsia moruk ne’ebé hasoru ona dezde krizi polítika no
militar iha 2006, ne’ebé hafahe ita ba Loro sa’e no Loro monu no rezulta ema rihun ba rihun refujia iha ita-nia rain rasik no balun mate. Maibé ita konsege nahe biti boot hodi simu malu nu’udar maun-alin hodi tane
aas interese komun no estadu Timor-Leste tanba Timor-Leste ba ita
hotu.
Maibé ita-nia deskontenti no deskonfiansa malu sei kontinua nafatin ho
vingansa polítika sei akontese hodi rezulta VII Governu Konstituisaun monu iha 2017 ne’ebé lori ita ba eleisaun Antesipada iha 2018.
Lisaun ida-ne’e tenke aprende ho didi’ak atu labele akontese tan tanba povu mak sei terus ba beibeik no ita-nia nasaun sei la la’ó ba oin.
Mai ita hakribi divionismu no diskriminasaun iha ita-nia rai hodi servisu
hamutuk atu alkansa ita-nia mehi ba moris di’ak hodi dignifika erois no martires da pátria ne’ebé fó an ba mate hodi sosa ukun rasik an ba ita sira ne’ebé sei moris hodi goza Liberdade.
"Ida-ne’e mak ha’u promete bainhira ha’u hetan konfiansa hodi lidera Ministériu ida-ne’e.Hateke ba kotuk, Timor-Leste sofre resesaun ekonómika iha 2017 ne’ebé
afteta makaas ba atividade ekonomia iha rai-laran, rendimentu kompañia setór privadu tún no númeru dezempregu aumenta."
Piór liutan ekonomia Timor-Leste seidauk rekupera mósu tan pandemia
Covid 19. Virus Covid 19 ne’e hada’et maka’as husi ema ida ba ema seluk
no mós husi nasaun ida ba nasaun seluk. Virus ida-ne’e halo nasaun hot-hotu la hakmatek no la seguru. Ho propagasaun pandemia Covid 19 ne’ebé lalais, nasaun hothotu senti ameasadu no aplika lockdown, inklui Timor-Leste.
Estadu Timor-Leste, hamriik hamutuk ho entidades hotu atu proteje povu ida-ne’e husi pandemia Covid 19 tanba iha nasaun barak sira-nia ema mate nabanaban halo ita hotu laran taridu tebes. Iha ita-nia rain
rasik kazu importadu Covid 19 komesa sa’e no konfirmadu positivu husi transmisaun lokál no kada loron aumenta beibeik no pasiente balun mós mate.
Ho situasaun ida-ne’e atividade ekonómika iha rai-laran kuaze paradu
nune’e ekonomia tun maka’as halo kompañia barak hetan difikuldades finanseira.
Situasaun ida ne’e ema barak mak lakon sira-nia servisu no
bele hamosu tendénsia ba krize ‘ekonómika no sosiál’ iha futuru.
VIII Governu Konstitusinal hatan ba preokupasaun povu nian no vida
estadu Timor-Leste nian liuhusi programa oioin atu bele sai husi krize ida-ne’e no povu bele hakmatek hodi hala’o sira-nia atividades ekonómikas lorloron nian.
Ho ida-ne’e VIII Governu Konstitusionál nia programa no prioridade konsentra liu ba EMA, ho moto: “PRO-POVU/EMA”, atu asegura ema moris saúdavel, seguru no moris naruk hodi asesu ba koñesimentu,
teknolojia no inovasaun.
Ho nune’e ita kria koñesimentu no abilidade povu nian atu bele asesu ba oportunidade sira ne’ebé disponivel hodi
atinje padraun moris ida ne’ebé dignu.
"Ha’u hakarak fó parabens ba ita hotu tanba husi rezultadu progresu ne’ebé ha’u haree husi kada relatóriu anuál, ha’u haree katak Timor-Leste nia futuru sei nabilan liu bainhira ita hotu hakaas an hodi serbi ba
ita-nia povu no rai doben Timor-Leste ho badinas, neon nakloke ba malu hodi hasoru dezafius ne’ebé ita hasoru."
Rezultadu hatudu katak husi Setór Turizmu ita konsege estabelese no dezenvolve ona programa Turizmu Komunitariu, Mambae Kafé Trail, no Sítiu Istóriku Jornada Rezistensia, halo manutensaun/rehabilitasaun ba Sítiu Turístiku sira; Apoiu realizasaun eventus kulturais no relijiozus;Apoiu Emprezas no Grupos instalasoens turístikas ne’ebé hetan impaktu husi COVID-19 no kalamidade 04 Abril 2021.
Iha Setór Komérsiu, ita mplementa Programa Loja do Povu, Fasilita
Atividades Esportasaun & Importasaun, Organiza Feira Komérsial, Festival Kafé Timor, no realiza Bazaar Baratu, Implementa programa Cesta Básica (Faze I no II), halo kontrolu ba atividades ekonomikas no
komérsiu.
Ita mós implementa Programa negósiu inovativu Business Innovation Challenges, no Implementa Programa Kréditu Suave, Apoiu dezenvolvimentu ba Mikro, Pekenas no Media Emprezas (MPMEs), no
Promove Tais Timor, nsst.
Ita mós halo hotu ona estudu viabilidade ba Parke Indústria ne’ebé identifika iha fatin rua (2) Ulmera no Vatuvou iha munisípiu Liquiça ho objetivu promove dezenvolvimentu indústrial hodi atrai investimentu doméstiku no estranjeiru hodi kria kampu servisu ba timoroan sira iha
futuru oin mai.
Dekretu lei ka rezulusaun guverno lubuk ida mak ita produs no públika ona iha Jornal da Repúblika nu’udar matadalan ba ita hotu nia servisu no regulamentu ne’ebé ita hotu tenke halo tuir.
Iha Tinan tolu nia laran ita mós estabelese ona kooperasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira hanesan; UNDP, KOICA, JICA, USAID, Ausaid, Asia Foundation, MDF, Qatar, Komisaun Sósiu-Ekonómiku ONU nian,
armoniza akordu tratadu Internasionál ho World Customs Organisation (WCO); World Trade Organisation (WTO) and Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) no sira seluk ne’ebé fó apoiu mai ita iha setór
oioin.
Ne’e hatudu katak sira iha interese boot atu dezenvolve ita-nia rain liuhusi MTCI no ita servisu ho parseiru hothotu hodi alkansa ita-nia mehi hodi liberta povu husi ki’ak no mukit.
Ita atinji progresu sira-ne’e tanba ema hotu hamutuk no hatene fahe servisu tuir ida-dak nia knaar ba objetivu ida de’it atu dezenvolve rai doben Timor-Leste ba futuru ida di’ak liu. La’ós haree de’it ba
kuantidade ezekusaun orsamentu ne’ebé Parlamentu Nasional aprova tin-tinan maibé haree mos ba kualidade servisu ne’ebé ita oferese ba povu.
Cesta Básica nu’udar Obra murak ne’ebé ita halo fó ba povu tomak hodi sente katak sira mós merese hetan netik buat ruma husi FunduMinarai.
Ya
Mandatu VIII Governu Konstitusional ramata ona maibé Timor-Leste
tenke ba oin. Iha buat barak mak ita halo ona maibé buat barak mós ita
seidauk halo.
Hein katak Governu foun sei kontinua nafatin halo buat di’ak ba povu no rai doben Timor-Leste.
Ikus liu, ha’u hakarak hato’o agradesimentu wain tebes ba Vise-Ministru nain rua (2), Diretór-Jeral sira, no ba funsionáriu hothotu ne’ebé durante ne’e servisu ho badinas tebés hodi asegura makina estadu
la’o ho di’ak no atinji progresu ne’ebé ita hetan hamutuk durante mandatu tinan tolu.
Fó apresiasaun ba ita-boot sira hotu ne’ebé servisu makaas, lahatene kolen maibé hatene de’it serbi ba povu no rai doben Timor-Leste.
Susesu ba Governu foun ne’ebé sei mai no susesu ba ita-boot sira hotu.
Hamutuk Ita Bele lori nasaun Timor-Leste Ida Buras Liu tanba ita hotu
hakarak Lori Naroman ba Povu nu’udar metas final ba dezenvolvimentu
nasionál.
Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) ba Timoroan hotu no ba
povu tomak.