DSHV - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Beogradska cesta 31, Subotica (2026)

21/08/2026

Stručno tijelo za monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji DSHV-a konstatiralo je također i nejednaku distribuciju dobitnika prema potpisima za podršku elektorima za izbore HNV-a u 2022. godini

U ranijim smo napisima već iznijeli nalaz Stručnog tijela za sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini kako, prema njihovim nalazima, oko 40% dobitnika poticaja za poljoprivredu nije sudjelovalo na izborima u 2022. godini za aktualni saziv Hrvatskoga nacionalnog vijeća. Riječ o otprilike 100 poljoprivrednika koji su dobili poticaj prema privremenoj „rang-listi“ a koji nisu na ovaj način iskazali interes za hrvatsku zajednicu, što je inače bio jedan od kriterija za dobivanje poticaja.

S druge strane, oni koji su sudjelovali u spomenutom izbornom procesu – dakle o onih 60-ak posto dobitnika poticaja, nemaju jednaku distribuciju po elektorima za kojeg su dali potpis podrške. Kada je riječ o ovim nalazima, bilo je i za očekivati da će se elektori koji dolaze iz Đurđina, ali i drugih mjesta s iznad prosječnim brojem dobitnika poticaja i pratećeg obimom novca (npr. Plavna), zatim elektora koji su predstavljali određene favorizirane hrvatske udruge kulture (npr. Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ iz Subotice ili Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ iz Sombora) i nekoliko osoba koji imaju moć s obzirom na rođačke veze s vodstvom hrvatske zajednice izdvajati po količini novca koje su dobili njihovi potpisnici u Javnom natječaju za financiranje i provedbu projekta Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji, što ga provodi Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji „Cro-Fond“.

Što nam konkretno kazuju nalazi našeg Stručnog tijela za sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji s ove točke motrenja rezultata Javnog natječaja?

Najviše dobitnika poticaja za poljoprivredu imaju potpisnici za elektora Josipa Bako iz Đurđina, aktualnog ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – u zbiru s njegove liste od 61. potpisnika je opredijeljeno oko čak 170 tisuća Eura poticaja za poljoprivrednike. Slijedi zatim elektor iz Male Bosne, jedan od vođa puča u DSHV-u i osoba koja je pravomoćno priznala krivnju za dovođenje lažne osobe na sjednicu Vijeća naše stranke Vinko Stantić, među čijim potpisnicima su dobitnici poticaja s oko 86 tisuća Eura. Neznatno manje iznosi za dobitnike poticaja za poljoprivrednike – dakle više od 80 tisuća Eura su potpisnici s liste elektora Lazara Cvijina i aktualnog upravitelja Fondacije „Cro-Fond“, kao i Ivana Piukovića, oca člana Povjerenstva Marina Piukovića, u što se ubrojeni i bliski rođaci.

Među potpisnicama za elektora Tomicu Vuković iz Sombora, aktualnog predsjednika HKUD „Vladimir Nazor“ i vijećnika HNV-a, su dobitnici oko 80 tisuća Eura poticaja, a potpisnici za elektora Igora Probojčević iz Plavne i tamošnjeg predsjednika hrvatske udruge „Matoš“ dobili su oko 75 tisuća Eura. Na koncu Stručno tijelo za sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji registrirali su i elektora Ninoslava Radaka, osobe koja se po Subotici hvalila da redovito u „kuverti“ prima novac nakon što se svrstao „na pravu stranu“ u prijeporima u DSHV-u s 43 tisuća Eura, te dvije važne i veoma moćne osobe u hrvatskoj zajednici Karoline Bašić i Mladena Petreša – zabilježeno je po 40 tisuća Eura s liste potpisnika za njihove elektorske kandidature.

Naravno, i ovi podaci se mogu tumačiti na različite načine, no ono što je ljude u Stručnom tijelu za sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji zaintrigiralo jest nejednaka distribucija dobitnika poticaja za poljoprivrednike po elektorima, pri čemu su iznad prosječno zastupljeni među onima koji su od ranije prepoznati da su trgovali utjecajima te obećavali drugima da će im „isposlovati“ poticaje. Govore li rezultati Javnog natječaja u prilog takve tvrdnje, ne smije se garantirati, ali rezultati analize kroz ovu vizuru su itekako rječiti.

Na koncu i ove objave pozivamo sve prijavitelje na Javni natječaj za financiranje i provedbu projekta Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji koji se smatraju oštećenim da iskoriste svoje pravo na žalbu. Isto tako, pozivamo sve koji imaju nekakve spoznaje o eventualnim pogodovanju ili sumnje na nepotizam da se slobodno jave u Ured DSHV-a.

Ured DSHV-a

20/08/2026

Analiza preliminarnih rezultata natječaja za poljoprivrednike Fondacije „Cro-Fond“ pokazuje da je Đurđin, selo s 436 Hrvata, što je malo više od 1,2% ukupnog broja Hrvata u Srbiji, dobilo više od 11 % ukupnih sredstava za poticaje

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini sa svojim stručnim tijelom koje radi sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji u današnjoj svojoj objavi donosi analizu preliminarnih rezultata natječaja po kriteriju teritorijalne zastupljenosti poljoprivrednika. Podsjećamo javnost kako je ovaj Programe donijela Vlada Republike Hrvatske u visini od 2 milijuna Eura, a provodi ga Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji „Cro-Fond“, ustanova čiji je osnivač Hrvatsko nacionalno vijeće, koja, čini se, nema potrebne institucionalne kapacitete za provedbu ovakvog složenog i zahtjevnog programa. Već smo isticali kako Program provode osobe koje uopće nemaju nikakvog iskustva u poljoprivrednim politikama i čiji Upravni odbor čine, uz jedan izuzetak, četiri čovjeka koji nemaju svi ni završenu potpunu srednju školu. U tome se vjerojatno i krije razlog zašto je prvi Javni natječaj, raspisan koncem prošle godine, „propao“, a što je ovaj drugi – koji je u tijeku, očitovao ne mali broj slabosti, o čemu smo u ranijim objavama iznijeli nalaze našeg stručnog monitoringa.

Ovoga p**a ćemo fokus interesa staviti na teritorijalnu zastupljenost dobitnika poticaja kroz količinu dobivenog novca po naseljenim mjestima i odmah ćemo reći kako ona ne prati razmjerno i distribuciju Hrvata po selima i gradovima, kao ni većim teritorijalnim cjelinama. Najmanje poticaja podijeljeno je u Banatu – samo dva: po jedan poljoprivrednik iz Starčeva i Opova. Budući da je riječ o mjestima s relativno značajnim brojem Hrvata koji se bave poljoprivredom, za sve nas u Stručnom tijelu DSHV-a je bilo iznenađenje ovako mali broj dobitnika poticaja. Tim prije, jer smo mjesecima zaglušeni izjavama zamjenika predsjednika DSHV-a iz Banata Gorana Kaurića o „snazi“ i „vitalnosti“ Hrvata u Banatu, o „odličnom djelovanju“ Podružnice DSHV-a u Banatu, pa je bilo za očekivati da će tako „uspješan rad“ biti praćen s isto takvim rezultatima. No, tek dva poljoprivrednika koji su dobili poticaje govore u prilog nečeg sasma drugog.

Slična je situacija i u Podružnici „Južno podunavlje“, gdje su iznenađujuće mali broj poticaja dobili poljoprivrednici iz Sonte – mjesto s 1508 Hrvata dobilo je u zbiru neznatno više od 75 tisuća Eura, što držimo izuzetno malo. Jer, gotovo isto toliko dobili su poljoprivrednici iz Plavne, mjesta u kojem prema popisu stanovništva živi tek 180 Hrvata. Negativno iznenađenje jesu i poljoprivrednici iz Vajske, rodnog mjesta našeg ratobornog kritičara Branimira Aničića, inženjera poljoprivrede, gdje živi više Hrvata nego u Plavni – 244, no poljoprivrednici iz Vajske dobili su više nego dvostruko manje novca – tek nešto više od 33 tisuće Eura.

Za nas u Stručnom tijelu za sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji također se čini mala količina novca koja je dodijeljena poljoprivrednicima u Monoštoru, mjestu s 1384 Hrvata – ni 44 tisuće Eura za samo šest poljoprivrednika. Naseljeno mjesto Sombor s pripadajućim salašima (Bezdanski put, Nenadić, Gradina) vidno je odskočio s blizu 155 tisuća Eura poticaja, no ovdje je više od polovice novca otišlo poljoprivrednicima iz tri obitelji. Bereg i Lemeš imaju približno isti broj Hrvata (401, odnosno 363) i dobili su sličnu količinu novca – oko 20 tisuća Eura. Iz Stanišića, Koluta i Bezdana (173, 77 i 244 Hrvata) tek po jedan poljoprivrednik je dobio poticaj.

Kada je riječ o Srijemu, iznenađenje je da je najviše novca za poticaje otišlo u Novi Slankamen (169 Hrvata) – blizu 100 tisuća Eura, a slijedi Sot (207 Hrvata) s gotovo 95 tisuća Eura, što također predstavlja veliko iznenađenje, budući da u posljednjem ne postoji nikakav društveni život među tamošnjim Hrvatima. U Golubincima (439 Hrvata) visina poticaja je više od 28 tisuća Eura, u Platičevu (243 Hrvata) iznad 33 tisuće Eura, a u Hrtkovcima (166 Hrvata) blizu 20 tisuća Eura poticaja za tri poljoprivrednika. Visoko su podzastupljeni Ruma i Šid, a Srijemska Mitrovica, koja je središte ove regije i ostala je bez ijednog dobitnika poticaja. Novi Sad i Šajkaš su zastupljeni s po jednim poljoprivrednikom koji je dobio poticaj, a u Bačkoj Palanci su dvojica dobila poticaj u ukupnoj visini od blizu 11 tisuća Eura.

Kao što je bilo za očekivati, najviše novca – više od 55% sredstava iz Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji otišlo je poljoprivrednicima iz 11 naselja s teritorija Grada Subotice – blizu milijun i 150 tisuća Eura. Od toga je najviše otišlo poljoprivrednicima iz samog naselja Subotica, gdje živi 6997 hrvata – blizu 274 tisuće Eura, što je nanovo potvrdilo da je Subotica „najveće selo u Europi“. Nevjerojatno djeluje da je drugo mjesto po redu po količini novca za poticaje mjesto sa samo 436 Hrvata – Đurđin, čiji su poljoprivrednici dobili više od 231 tisuću Eura, gotovo 100 tisuća Eura više od poljoprivrednika u Tavankutu, u kojem živi dvostruko veći broj Hrvata. Iznenađujuće puno dobili su i poljoprivrednici iz Male Bosne, mjestu s 354 Hrvata – više od 124 tisuće Eura, dok su poljoprivrednici iz, četiri p**a većem mjestu po broju Hrvata, Starog Žednika dobili tek nešto više od 111 tisuća Eura. Ne mala količina novca, s obzirom na mali broj Hrvata (ukupno 317) i bez ikakvog društvenog života u hrvatskoj zajednici, dobili su poljoprivrednici s Bikova i Čantavirskog p**a – više od 84 tisuće, odnosno skoro 71 tisuću Eura. Istodobno, Bajmak, u kojem živi 325 Hrvata, dobilo je samo nešto manje od 8 tisuća Eura. Još ćemo navest kako su poljoprivrednici iz Gornjeg Tavankuta (227 Hrvata) i Mirgeša (238 Hrvata) dobili skoro 36 tisuća, odnosno više od 42 tisuće Eura poticaja iz ovog programa.

Što nam govori ovaj, teritorijalni aspekt redistribucije novca iz Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji? Najprije, da dioba novca poljoprivrednicima ne prati razmjerno i udio Hrvata u Vojvodini po naseljenim mjestima. Nepoznati su nam razlozi zašto je mala količina novca završilo u mjestima s velikim brojem Hrvata, kao što su Sonta i Monoštor. Tim prije je to čudno jer su oba mjesta predviđena za izgradnju tzv. „malih matica“, pa je bilo za očekivati da su zbog tih velikih investicijskih aktivnosti hrvatske zajednice u ovim mjestima nekako živnule a ne da djeluju nekako umrtvljeno. Istu situaciju bilježimo i svim drugim mjestima s „malim maticama“, kao što su Šid, Opovo i Ruma – tek s po jednim to jest dva dobitnika, dok jedini izuzetak čini Sombor, no ovdje se to može tumačiti činjenicom velike zastupljenosti poljoprivrednika iz nekoliko obitelji utjecajnih pojedinaca.

S druge strane, fenomen Đurđina zahtijevao bi vjerojatno i zasebnu studiju, jer toliko velika količina novca za tako veliki broj poljoprivrednika u mjestu s relativno malim brojem Hrvata i gotovo bez ikakvog društvenog života teško se može racionalno objasniti, osim činjenicom što su rođačkim linijama blisko navezani s osobama koje su uključene u dodjelu sredstava. Vrlo vjerojatno vrijedi i za Bikovo skupa sa Čantavirskom putom, koji se zajedno s Malom Bosnom trebaju, čini se, tumačiti i kroz „institut“ nagrade za urotničke aktivnosti pojedincima na rušenju aktualnog vodstva DSHV-a.

Na koncu, još jednom pozivamo sve prijavitelje na Javni natječaj koji se smatraju oštećenim da iskoriste svoje pravo na žalbu. Također, i dalje pozivamo sve koji imaju nekakve spoznaje o eventualnim pogodovanjima ili sumnje na nepotizam da se slobodno jave u Ured DSHV-a.

Ured DSHV-a

19/08/2026

DSHV-a hrabro nastavlja s analizom preliminarnih rezultata natječaja za poljoprivrednike Fondacije „Cro-Fond“ – više od 100 dobitnika poticaja nije sudjelovalo na izborima za aktualni saziv HNV-a!

Stručno tijelo koje radi sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini nastavlja s analizom preliminarnih rezultata natječaja. Kao što je opće poznato, spomenuti je Program donijela Vlada Republike Hrvatske, a provodi ga Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji „Cro-Fond“. Rezultati monitoringa rezultata Javnog natječaja do kojeg je naše stručno tijelo došlo izazvalo je neočekivano veliki broj reakcija, posebice u značajnom dijelu javnosti koje su zaposjeli slijepi branitelji vladajućih struktura hrvatske zajednice. Među njima se osobito ističu oni s brojnih lista na kojima se bilježe plaćenici zbog stanovitih i radnih i neradnih prinadležnosti.

Na dosadašnje naše u javnosti iznijete ocjene preliminarnih rezultata natječaja u vidu objave privremene „rang-liste“ s 258 dobitnika bilo je različitih, pa i po nas izuzetno neugodnih, reakcija, što nas sve skupa nije obeshrabrilo da u našim plemenitim nastojanjima ustrajemo i dalje, to jest da nastavimo, uz eventualne i nenamjerne pogreške, s analizom načina realizacije Javnog natječaja za financiranje projekta Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji Fondacija „Cro-Fond“.

U dosadašnjim smo objavljenim nalazima već ukazali na činjenicu da je među dobitnicima poticaja neobično veliki broj onih koji „nikada nisu davali otvorenu podršku DSHV-u, već su u političkom polju nastupali kao stranački aktivisti Demokratske stranke i G17 plus“. U tom kontekstu valja znati kako Hrvati koji su bili vezani uz djelatnost ovih političkih stranaka gotovo su uvijek nastupali protivno političkim interesima Hrvata i istodobno su izuzetno rijetko davali potpise podrške nekoj od hrvatskoj inicijativi u Srbiji. Štoviše, uz sablazan smo primili na znanje činjenicu da među dobitnicima poticaja ima i onih koji su sve do jučer bili članovi zajednice Bunjevaca nehrvata te otvoreni podržavatelji režima Slobodana Miloševića tijekom 1990-ih godina.

Naravno da su nam se u stručnom tijelu za sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji DSHV-a ovakvi rezultati analize pokazali apsolutno neočekivanim, no još smo s većim iznenađenjem prihvatili informaciju da, prema našim nalazima, oko 40% dobitnika poticaja za poljoprivredu nije sudjelovalo na izborima u 2022. godini za aktualni saziv Hrvatskoga nacionalnog vijeća – više od 100 poljoprivrednika!

Kako se to moglo dogoditi, pitali smo se, jer je sudjelovanje na izborima za manjinsko samoupravno tijelo i 2018. i 2022. godine bio sastavni dio „Upitnika o aktivnostima u hrvatskoj zajednici“ (Prilog 3, upit pod brojem 4) i kao takav je izravno naveden u dijelu „Kriteriji za ocjenu projekata“! U njemu izričito stoji – „sudjelovanje podnositelja prijave na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće“, što se onda vrednuje „do 6 bodova“. Među onima koji nisu bili sudionici u izborima za HNV 2022. godine najviše su zastupljeni dobitnici poticaja iz Subotice, zatim Đurđina, Sombora, Sonte, Donjeg Tavankuta, Male Bosne, Golubinaca, Bikova, Platičeva…

Ističemo da je DSHV kao jedan od inicijatora ovog Programa bio slobodan ranije već ukazati na prijepornost izdvajanja samog sudjelovanja podnositelja na izborima za HNV i to samo za dva posljednja godišta (2018. i 2022. godine), dok se istodobno podrška ili sudjelovanje na političkim izborima u okviru političkih aktivnosti DSHV-a uopće nije navelo. Ponovit ćemo i sada da isključivanjem izravnog navođenja političke angažiranosti onih koji su se natjecali za dodjelu sredstava, organizator ovog natječaja je nastavio s praksom „micanja“ i delegitimizacije autentičnog političkog segmenta u društvenom životu hrvatske zajednice, čin koji će imati dalekosežne i izričito negativne posljedice.

Što to ima značiti činjenica da najmanje 100 od 258 potencijalnih dobitnika poticaja nije sudjelovao na izborima za aktualni saziv HNV-a? Znači li to da su u začudno velikom broju dobili oni hrvatski poljoprivrednici u Vojvodini koji nisu zainteresirani ni za minimalni društveni život Hrvata? Kriju li se među njima stari članovi i glasači protuhrvatskih političkih snaga? Kako se tako što moglo dogoditi? Zašto se ova aktivnost u hrvatskoj zajednici za 2 boda manje – samo 6, vrednovala od posjedovanja državljanstva RH, koje je vrijedilo čitavih 8? Znači li to da biti pasivni i za dobro hrvatske zajednice nezainteresiran Hrvat je važnije onima koji dijele poticaje negoli sam konkretni djelatni angažman?...

I ova nelogičnost i prijeporna činjenica kazuje da je provedba Javnog natječaja za financiranje projekta Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji od početka imala slabosti, da utvrđeni kriteriji nemaju elemente pravičnosti te da postoje opravdani razlozi da će redistribucija ovog novca imati obrise nepravde. Stoga još jednom pozivamo sve prijavitelje na Javni natječaj koji se smatraju oštećenim da iskoriste svoje pravo na žalbu. Također, i dalje pozivamo sve koji imaju nekakve spoznaje o eventualnim pogodovanjima ili sumnje na nepotizam da se slobodno jave u Ured DSHV-a.

Ured DSHV-a

18/08/2026

Nakon iscrpljenosti ljudskih resursa, i Umjetna inteligencija uključena u obranu nečasnih i prijepornih postupaka u provedbi Javnog natječaja za poljoprivrednike

Posve nemaštovito, čak ispod svake razine petparačkih jeftinih scenarija za niskobudžetske holivudske filmove, sustavno udvorničko oglašavanje zamjenika predsjednika jedine relevantne političke stranke hrvatske zajednice u Republici Srbiji Gorana Kaurića dobiva iz dana u dan svoja nova bijedna usadrženja. Osoba koja se u javnom prostoru hrvatske zajednice prepoznaje po apologetskim panegiricima predsjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća i posvemašnjem hvalisanju – onakvom da daleko prelazi granice pristojnosti – hrvatskih državnih vlasti ponovno se oglasio na Facebook stranici podružnice naše stranke u Banatu, iste one DSHV-ove partijske ćelije koja nije u proteklih 5 godina održala niti jednu sjednicu, smiješnom objavom, koja promašuje temu, lakrdijaši jedno ozbiljno pitanje i infantilno i s logičkim pogreškama izvodi uvredljive zaključke na račun mene kao predsjednika.

Elem, za njega je ozbiljno utemeljen i metodološki jasno zasnovan monitoring stručnog tijela DSHV-a čiji sam član, koje radi sustavnu i stalnu evaluaciju Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji što ga je donijela Vlada Republike Hrvatske a provodi ga Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji „Cro-Fond“, to jest redistribucije novca poreznih obveznika iz Republike Hrvatske. Isti, ponovit ćemo nanovo, nakon povijesno neuspjelog prvog raspisa, po drugi p**a provodi putem javnog natječaja Fondacija „Cro-Fond“ s ljudima koji uopće nemaju nikakvog iskustva u poljoprivrednim politikama i čiji Upravni odbor čine, uz jedan izuzetak, četiri osobe koje nemaju svi ni završenu potpunu srednju školu. I, umjesto da je zahvalan na odvažnosti i kompetencijama jednog broja stručnih ljudi, Kaurić nam nemušto pokušava osporiti spomenute aktivnosti cijelim nizom prizemnih i bombastičnih kvalifikacija, kojim želi, u stvari, prikriti ponovni pokušaj „muljaže“ Javnog natječaja koje smo u našim nalazima otkrili.

Riječ je, sada već vjerojatno i nedvojbeno, o postojanju u nekim slučajevima klasičnog sukoba interesa (troje djece iz jedne obitelji koja ima u suvlasništvu tvrtku sa članom Povjerenstva koje dodjeljuje poticaje), zatim trgovine utjecajima (šest članova Vijeća DSHV-a i njihove uloge u pokušaju neprijateljskog preuzimanja stranke), pogodovanja (sve osobe koje su navezane angažmanom na UBH „Dužijancu“ su prema „privremenoj rang-list“ dobili poticaj) te nepotizam (vidjeti samo broj trenutačno odobrenih poticaja iz obitelji Vinka Stantića, zatim Marina Piuković i Lazara Cvijina, kao i vodeće osobe svih hrvatskih udruga s teritorija Grada Sombora i članova njihovih (uže i šire) te rođake predsjednice HNV-a), što je sve otkriveno u provedenom monitoringu koje je realiziralo stručno tijelo DSHV-a.

Isto je, gnjevno i netočno, imenovano od strane Kaurića već u naslovu kao, zamislite, „Žigmanovljeve metode 'analize' poljoprivrednog natječaja“ – „senzacionalizam, konspiracija, špijuniranje i iznošenje privatnih podataka u javnost“. E, sada, kakva je to metoda „analize“ „senzacionalizam“ ili „iznošenje privatnih podataka u javnost“ može znati samo oni koji su posve neuki, to jest nepismeni kada je riječ o metodologiji istraživanja društvenih fenomena, kao što je u ovom slučaju g. Kaurić.

Također, dotični mi neistinito, da ne kažem lažno imputira, kao nekakvom „legalistu u pokušaju“ (sic!), da „prije završetka žalbenog postupka unaprijed uspostavlja(m) krivnju“, budući da smo cijele vrijeme upravo i isticali da je riječ o „privremenoj rang-listi“, to jest ne završenom postupku provedbe programa, uz stalni poziv oštećenima da iskoriste pravo na žalbu i da se obrate u Ured DSHV-a sa svojim spoznajama o čudnim rješenjima u prijedlogu raspodjela poticaja radi djelovanja u zaštiti njihovih interesa.
Tako nam se jedan zabrinuti građanin koji nije prošao na natječaju a ispunjava sve uvjete uz čuđenje javio da su čak tri osobe iz Tamburaškog ansambla „Ruže“, u kojoj je glavna osoba za kontakt naš čuveni hvalisavac s „novcem koje misečno dobiva iz HNV-a u kuverti“ zbog izdaje Žigmanova član Vijeća Ninoslav Radak, dobile poticaj, premda se uopće ne bave poljoprivrednom – harmonikaš, basprimaš i, istina, obitelj „divojke begešara“. Usto, nitko od njih nisu na bilo koji način ni aktivni u hrvatskoj zajednici. E, sad, je li to „iznošenje privatnih podataka u javnost“ ili ne, na vama je čitatelji da prosudite sami.

Na koncu ćemo reći da je praćenje, monitoring i evaluacija društvenih procesa legitimni posao u svim zajednicama koje žive u demokraciji te ne može biti nikako riječ, što mi Kaurić imputira, o nekakvom „preuzimanju uloge istražnog tijela“. To može doći tek na kraju ovog otužnog procesa, kada će se, moguće, prava i ovlaštena „istražna tijela“ cijelim ovim slučajem eventualno pozabaviti. Do tada g. Kauriću, i dalje budite otvoreni za monitoring koji provodi stručno tijelo DSHV-a. A u toj obrani Vam g. Kauriću ne može biti od pomoći ni umjetna inteligencija, čije ste usluge za taj članak koristili.

Tomislav Žigmanov, član stručnog tijela DSHV-a za sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji

17/08/2026

Nastavljamo analizu preliminarnih rezultata natječaja za poljoprivrednike Fondacija „Cro-Fond“ – kako to da su gazdinstva iz Đurđina najviše zastupljena među dobitnicima poticaja?

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini sa svojim stručnim tijelom koje radi sustavni i stalni monitoring Programa razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji što ga je donijela Vlada Republike Hrvatske a provodi ga Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji „Cro-Fond“ očekivao je i negativne reakcije, posebice dijela javnosti u vidu dežurnih „botova“ i „spin doktora“ vladajućih struktura hrvatske zajednice, na iznošenje prve ocjene preliminarnih rezultata natječaja u vidu objave privremene „rang-liste“ s 258 dobitnika. Oni su u našem, demokraciji inače poželjnom, kritičkom osvrtu odmah, gotovo mahnito i paranoično, vidjeli sve i svašta – od osporavanja samog čina iznošenja drugačijeg mišljenja (kao da svi živimo u staljinističkom jednoumlju koje generiraju vodeće strukture u zajednici, a vjerno prate medijski proizvodi NIU „Hrvatska riječ“!), pa do djelovanja nekakvih „tajnih“ i „mračnih“ sila koje su okupljene oko DSHV-a, koje onda žele nanijeti nekakvo „zlo“ ovdašnjim Hrvatima. Glede toga, kazujemo samo jedno – i Hrvati u Vojvodini se moraju privikavati na slobodu govora, kritike prisutne u javnosti te argumentirane rasprave o prijepornim pitanjima.

Ono što smo u prvoj objavi iznijeli kao začudne momente jeste da se bez izuzetka, prema preliminarnoj „rang-listi“, poticaje dobili svi koji su bili aktivno uključeni u protuzakonito realiziranu urotu u DSHV-u, kao i značajan broj članova njihovih širih obitelji (npr. Vinka Stantića), uz istodobno nedobivanje poticaje za osobe koje su ostali odani aktualnom vodstvu naše stranke. Činilo nam se važnim istaknuti i dobivanje poticaja i po nekoliko članova iz istih obitelji, koje su listom interesno ili rodbinski vezani s onima koji su dodjeljivali poticaje! Posebno smo kao izuzetno negativnu istaknuli činjenicu da su, čini se, favorizirani oni koji nikada nisu davali otvorenu podršku DSHV-u, već su u političkom polju nastupali kao stranački aktivisti Demokratske stranke i G17 plus – dakle nastupali su protiv političkih interesa Hrvata, te nikada nisu davali potpise podrške ni jednoj hrvatskoj inicijativi u Srbiji. Štoviše, registrirali smo čak i one koji su sve do jučer bili članovi zajednice Bunjevaca nehrvata te otvoreni podržavatelji režima Slobodana Miloševića 1990-ih.

Nakon što smo objavili naše službeno stajalište s takvim nalazima i uvidima, održana je konferencija za tisak prvih ljudi Hrvatskog nacionalnog vijeća i Fondacije za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji „Cro-Fond“ – Jasne Vojnić i Lazara Cvijina. Osim fraza o „uspjesima“ i „zahvalama“ onima koji su ovaj program omogućili, pri čemu naravno samog inicijatora DSHV nisu ni spomenuli, te isticanju važnosti programa za hrvatske poljoprivrednike u kontekstu ekonomskog snaženja hrvatske zajednice, najveći dio konferencije posvećen je prikazu rezultata natječaja, zatim metodologiji rada, različitim statističkim podacima, teritorijalnoj zastupljenosti dobitnika poticaja… bez ikakvih samokritičkih osvrta ili stavova koji bi referirali na prijepore na koje je DSHV ukazao. Kao zanimljivost ćemo registrirati i to da je ustaljenu propagandističku nišu NIU „Hrvatska riječ“ s ovog skupa vjerno ispratio i dopisnik Hrvatske izvještajne novinske agencije iz Subotice Josip Stantić.

Ono što u ovome obraćanju javnosti želimo istaknuti glede preliminarnog rezultata Javnog natječaja za financiranje projekta Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji kojega provodi Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji „Cro-Fond“ jeste činjenica da nitko javnosti nije detaljno obrazložio sljedeće: što je sudbina 62 aplikacije koje se nisu našle na objavljenoj „privremenoj rang-listi“. Naime, na njoj nisu objavljena imena 387 prijavitelja, već samo 325, od koji je 258 prošlo, a nitko ne zna što su bili točni razlozi za odbitak spomenute 62 prijave! Ukoliko su bile, predmnijevamo, formalno-pravne i proceduralne naravi, bilo je za očekivati da oni koji provode ovaj program cjelovito, po vrsti pogreške i mjestima prijavitelja navedu i točne razloge za odbitak.

S druge strane, nitko nije registrirao niti komentirao činjenicu da je prema „privremenoj rang-listi“ podijeljeno ne dobivenih 2 milijuna nego 1.938.405,31 Euro, to jest da je ostalo neraspodijeljeno više od 61,5 tisuća Eura. Što to znači? Da je netko pogrešno zbrajao ili da se malo „ostavilo prostora“ da se netko naknadno namiri nakon žalbenog procesa? Kako se uopće takav propust mogao dogoditi? Hoće li zbog toga netko snositi odgovornost?

Također, pada u oči i visok broj dobitnika poticaja iz Đurđina, mjestu na teritoriju Grada Subotice koje ima 436 Hrvata, tri p**a manje od broja Hrvata u Monoštoru. I dok je u Monoštoru samo 6 dobitnika poticaja, iz Đurđina ih je čak 26 i s procentualno najmanjim brojem odbijenih! Kako se to dogodilo? Kako su u ovim slučajevima vrednovane aktivnosti u hrvatskoj zajednici kada je opće poznato da mjesno hrvatsko kulturno društvo gotovo da uopće ne radi? Je li razloga tomu što je glavna djelatnica u administraciji Fondacije „Cro-Fond“ iz ovog mjesta? Je li tomu pridonijelo što je dijete upravitelja Fondacije udano u Đurđin, a jednog člana Povjerenstva tamo buduća tazbina? Je li to znači da je ovdje moguće bilo pogodovanja, budući da su svi oni i dobili poticaje?

Na koncu, ali ne i na posljednjem mjestu, ćemo ovdje navesti da nam se kao zanimljiv čini raspored dobitnika po vodstvu hrvatskih udruga kulture. Vidljivo je da je među dobitnicima značajan broj onih koji vjerno prate kulturnu politiku HNV-a, posebice iz nekoliko manjih mjesta i Sombora, te gotovo svih koji su angažirani u UBH „Dužijanci“. Je li to slučajno ili je ipak riječ o mekoj liniji pogodovanja? Je li to samo predizborna kupovina lojalnih lokalnih lidera u mjestima s hrvatskim življem, koji su se obvezali i za druge aktivnosti, napose kada je riječ o predstojećim izborima za HNV?

Pa ipak, i dalje nam se kao najskandolozniji čini slučaj da su tri člana iz jedne obitelji, čiji je otac zajednički suvlasnik tvrtke jednog od članova Povjerenstva – što je školski primjer sukoba interesa, dobila čak tri poticaja u maksimalnom iznosu od 30 tisuća Eura, pri čemu nitko u DSHV-u ne zna za njihove aktivnosti u hrvatskoj zajednici!?

Očito, broj i vrsta ovdje navedenih nelogičnosti i prijepornih činjenica kazuju da je provedba Javnog natječaja za financiranje projekta Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji imala slabosti te da postoje opravdanje sumnje za moguće zlouporabe. Stoga još jednom pozivamo sve prijavitelje na Javni natječaj koji se smatraju oštećenim da iskoriste svoje pravo na žalbu. Također, i dalje pozivamo sve koji imaju nekakve spoznaje o eventualnim pogodovanju ili sumnje na nepotizam da se slobodno jave u Ured DSHV-a.

Ured DSHV-a

16/08/2026

Novi opasan i kvaran Kaurićev spin glede „gubitka“ dr. sc. Mladena Petreša
Taman kad smo u jedinoj relevantnoj političkoj stranci hrvatske zajednice u Srbiji pomislili da smo na racionalan, argumentiran i činjenicama potkrijepljen način iznijeli i jasno i nedvosmisleno ukazali na ne male i na itekako prijeporne nedostatke završenog Javnog natječaja za financiranje projekta Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji u vidu objave preliminarne liste s 258 dobitnika poticaja na Facebook stranici ustanove koja ga je provodila – Fondacije za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji „Cro-Fond“, javio se notorni Goran Kaurić, organizator i nemušti spisatelj apologetskih napisa i hvalospjevnih himana „revolucionarnoj“ i za-sve-zaslužnoj zastupnici Jasni Vojnić, kao i pratećim institucijama iz Republike Hrvatske, te istodobno kolovođa sustavnog i stalnog dehumaniziranja mene kao aktualnog predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova, kojeg je pokušao počistiti dovođenjem, uz pomoć za poticaje zanesenog Vinka Stantića, lažne osobe na Vijeća DSHV-a – Biserke Koljenšić iz Male Bosne, koja je osigurala kvorum i uredno glasovala za odluke koje je Kaurić predlagao. Iste je, opće je znano, sud u Subotici proglasio ništavim, a vinovnike lažnog predstavljanja tužiteljstvo proglasilo krivim.
Elem, u svojoj je objavi na društvenoj mreži „X“ dotični opet ulizivački pohvalio „one koje treba“ te iznio niz netočnosti, ostrašćenih uvreda i novih lažnih optužaba protiv mene, sve po njemu znanom modelu hajke koju provode lovokradice, okrivivši me ni manje ni više nego za „ustuknuće“ dr. sc. Mladena Petreša s mjesta pomoćnika pokrajinskog tajnika za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Naime, veli neinventivno u svojoj posve nepotrebnoj objavi Kaurić kako je Petreš napustio Pokrajinsko tajništvo „kada je entuzijazam te osobe doslovno uništen (…) i kada joj angažman nije produljen“, aludirajući na moju izravnu odgovornost za tako što, no stvari su posve tomu suprotne.
Stoga valja nanovo podsjetiti javnost kako se spomenuti Petrešov neizbor dogodio i čemu je primarno služio. Sredinom prosinca 2024. godine do mene je kao predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini došla neslužbena informacija od tadašnjeg mojeg savjetnika u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Marka Tucakova, čovjeka već tada na stalnoj liniji s Kaurićem, da dr. sc. Mladenu Petrešu nije produljen ugovor na mjestu pomoćnika pokrajinskog tajnika za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Kako su u to vrijeme već otpočele iz vana organizirane aktivnosti na destabiliziranju prilika unutar DSHV-a s ciljem da se „slomije kičma“ hrvatske zajednice, informaciju sam uzeo uz visoku rezervu, vjerujući da će me ovaj mladi Tavankućanin o istome kao predsjednika stranke, u čije ime je postavljen na tu dužnost, izravno i obavijestiti, ali se to nije dogodilo.
Glavni se tajnik DSHV-a dr. sc. Mladen Petreš nije uopće javljao, a odluka o njegovom razrješenju i neimenovanju postala je i poznata objavom u Službenom listu AP Vojvodine sredinom siječnja 2025. godine. No, on se i dalje o tome meni kao predsjedniku DSHV-a nije očitovao – o tome, naime, da je odbio, to jest nije htio potpisati novi ugovor o imenovanju za pomoćnika pokrajinskog tajnika za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Usporedo s tim, počeli su se presti i širiti priče u članstvu i puku, posebice u Tavankutu, o tome „kako je DSHV izgubio jednu važnu poziciju u Pokrajini“, kako „predsjednik stranke nije uspio zaštititi Petreša“, kako „Žigmanov misli samo na sebe, a o zajednici više ne vodi brigu“ i slične neistine i, doslovce, klevete...
Kako bi stvar razriješio bio sam slobodan Mladenu Petrešu, budući da ga kao Tavankućanina poznajem više od 30-ak godina, poslati koncem siječnja 2025. godine jedan prijateljski intoniran e-mail, u kojemu sam mu jasno stavio do znanja da ovaj njegov čin smatram iznevjerom i više nego korektnog odnosa i prema DSHV-u, ali i meni kao predsjedniku osobno. Tim prije, jer je relativno duga niska učinjenih pozitivnih gesta i djela DSHV-a i njegova vodstva spram njega i članova njegove obitelji, koje su ga na tako što trebale, očekivalo se, ljudski obvezivati. Na taj e-mail nikada Mladen Petreš nikome nije odgovorio. Naprotiv, kasnije je pričao okolo, čak i na javnim skupovima, gdjekad i sa suzama u očima, kako sam mu ja eto kao predsjednik DSHV-a pisao i nešto spočitnuo. Usporedno s tim jačale su i širile se aktivnosti na planu ciljanog plasiranja gore naznačenih narativa o mojoj „grešnosti“ u slučaju Petrešova neimenovanja, osobito među poljoprivrednicima, kako bi se kao predsjednik stranke dodatno „ocrnio“.
Unutar DSHV-a glavni tajnik, inače od ranije visoko nezainteresiran za rad, počinje biti sve aktivniji i to na dosta čudan način. Koordinirano, čini se, s drugim osobama angažira se glede osiguravanja pretpostavki za blokadu rada DSHV-a – s jedne strane nedolaskom bojkotira sjednice Predsjedništva i Vijeća, a druge strane intenzivno radi na „vrbovanju“ i pridobivanju članstva za „rušenje diktatora Žigmanova“. Djelujući diskretno spram pojedinih članova Vijeća i Predsjedništva DSHV-a (netko bi rekao posve tajno – bez svjedoka!), vješto se služi argumentacijom iz domena ucjena – izričito traži uzvratne geste od pojedinaca zbog poticaja koje im je on ranije u Pokrajinskom tajništvu osigurao, dovodi u pitanje dobivanje studentskih stipendija iz RH za njihovu djecu te iskazuje obećanja za nove poticaje za poljoprivrednike od sredstava iz RH, koji su se sredinom prošle godine planirali dijeliti.
U tim nečasnim aktivnostima Petreš postiže i stanovite uspjehe, jer nekoliko ranije odanih članova Vijeća DSHV-a naglo mijenjaju već iskazanu odluku o lojalnosti vodstvu. Istodobno, glavni tajnik biva, nećemo reći na temelju samo tih i takvih aktivnosti, promaknut od strane Hrvatskoga nacionalnog vijeća izborom za predsjednika Upravnog odbora Fondacije za razvoj hrvatske zajednice „CroFond“ s pratećim prinadležnostima – ustanove koja će dijeliti novčane poticaje za poljoprivrednike. Zloupotrebljujući ovaj svoj položaj, na nekoliko „izbornih skupština“ mjesnih organizacija DSHV-a polovicom 2025. godine, posve neprimjereno, zajedno s upraviteljem Fondacije Lazarom Cvijinom, najavljenu podršku poljoprivrednicima iz Republike Hrvatske stavljao je neposredno u funkciju stranačkih predizbornih aktivnosti, uz zanemarivanje prinosa i omalovažanje rada DSHV-a u tim postignućima…
Dakle, da zaključimo, glavni tajnik dr. sc. Mladen Petreš samostalno je donio odluku i nikoga u stranci neobavjestivši o prestanku svojega angažmana na mjestu pomoćnika pokrajinskog tajnika za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, a istodobno je bio visoko pozicioniran u frakciji koja je blokirala rad DSHV-a, vinovnik je nezakonitih radnji u djelovanju naše stranke – bio je važan akter za spomenutoj inkriminiranoj sjednici Vijeća DSHV-a, bio je izuzetno aktivni sudionik u širenju izuzetno negativnih narativa protiv aktualnog predsjednika DSHV-a te visoko pozicioniran pripadnik mreže koja je trgovala utjecajima s financijskim sredstvima poreznih obveznika Republike Hrvatske, koja su dodijeljena Hrvatima u Vojvodini radi njihova dobra – opstanka i napretka.
Koncem srpnja 2025. godine među članstvom se pronijela vijest da glavni tajnik DSHV dr. sc. Mladen Petreš odlazi u Kraljevinu Švedsku na stručno usavršavanje. Na taj je način prekinuo sve odnose sa svim hrvatskim institucijama i organizacijama u Srbiji, a njegova mjesta su „popunili“ drugi, sva osim ona koja su zbog blokade rada DSHV-a u „statusu quo“ – stranački glavni tajnik i pomoćnik pokrajinskog tajnika za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, poziciju koju je na nečasni i, može se reći, kockarski način pronevjerio, istu onu poziciju koju zbog društvenih napetosti, krize u Srbiji i blokade rada DSHV-a više nismo u stanju ponovno preuzeti.
To su činjenice u genezi slučaja i uloge našeg glavnog tajnika dr. sc. Mladena Petreša u neuspjeloj ali realiziranoj zavjeri te isto takvom pokušaju neprijateljskog preuzimanja DSHV-a, a ne ona iz himana odanosti Gorana Kaurića, koji, inzistiranjem na lažima, dodatno pridonosi moralnom sunovratu hrvatske zajednice u Srbiji u cjelini.
Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a

DSHV - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini

21/08/2026

20/08/2026

19/08/2026

18/08/2026

17/08/2026

16/08/2026

Address

Telephone

Website

Alerts

Contact The Organization

Shortcuts

Share

Category

Listing takedown request